U zdravom tijelu – zdrav duh, ali što se događa kada kretanje moramo svesti na minimum?

Mali istraživački tim Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru svojim je znanjem i iskustvom odlučio pomoći drugima u teškom periodu prouzrokovanom epidemijom koronavirusa. Kako bi očuvao mentalno zdravlje šire zajednice, priprema kvalitetne edukativno-savjetodavne materijale koji su brojnim studentima već koristili, a koje sada dijele i s drugima. Čitati ih možete i na portalu Studentski.hr u seriji članaka Pomagači u kriznim vremenima. 

U današnjem tekstu govore o zdravom duhu – u zdravom tijelu. Prenosimo ga u nastavku. 

– Proteklo vrijeme pandemije uvelike je promijenilo naše životne navike. U jednom trenutku trebali smo prilagoditi većinu uobičajenih aktivnosti novim pravilima kako bismo očuvali zdravlje od virusa. Neke je navike bilo relativno lako promijeniti, dok nam je promjena drugih zadala brojne muke. Primjerice, bilo nam je lako izmijeniti prehrambene navike i početi malo više jesti, jer smo cijeli dan u kući ili stanu pa stalno nešto grickamo. Također, lakše smo promijenili svoj uobičajeni ritam spavanja, pa nam je onaj jedan sat dulje u krevetu koji nam uvijek nedostaje, jako dobro došao. S druge strane, osoba koja je svakodnevno trenirala osjećala je značajan stres jer su joj treninzi bili onemogućeni, a izvedba istih u kućnom okruženju predstavljala je izazovan pothvat. Bilo kako bilo, iza nas je jedno dulje razdoblje prilagodbe, a prema trenutnim informacijama Kriznoga stožera to razdoblje još uvijek traje. Budući da na neki način imamo u iskustvu određeni period prilagodbi, pokušajmo što više naučiti iz dosadašnjeg iskustva, kako bismo spremniji i otporniji dočekali potencijalna nova teška vremena.

Informacije o brojnim pozitivnim učincima tjelovježbe, pravilne prehrane i pravilnih obrazaca spavanja čuli smo nebrojeno puno puta. Štoviše, rezultati istraživanja novijeg datuma ukazuju na važnost fizičke aktivnosti kao značajnoga oblika zaštite mentalnog zdravlja u istraživanjima o koronavirusu i otpornosti na posljedice zaraze. Međutim, što se događa kada svoje kretanje trebamo svesti na minimum, kada više nismo zadovoljni s tim kako su se promijenile naše navike spavanja, hranjenja? S jedne strane, #ostanidoma ima funkciju očuvanja vlastitog, ali i zdravlja naših bližnjih. S druge strane, naše se životne navike odjednom mijenjaju i život poprima jednu potpuno drugu dimenziju, koja nam se možda i ne sviđa ili nije dobra za nas?

Kako smo se ponašali posljednjih mjeseci i jesmo li unatoč svemu zadržali zdrave navike ili ih pak razvili? Pogledajmo zajedno!

Svoja pitanja, komentare i prijedloge pišite na pandemijaija@gmail.com.

mag. psych. Matea Bodrožić Selak

studentica psihologije Paola Sturnela

prof. dr. sc. Anita Vulić-Prtorić