Sve više djece u Hrvatskoj razvija loše prehrambene navike, pandemija koronavirusa dodatno pogoršala stanje

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate šestog kruga Europske inicijative za praćenje debljine u djece (Childhood Obesity Surveillance Initiative – COSI). Podaci su prikupljani između 2022. i 2024. u 37 zemalja Europske regije SZO, a ukupno je izmjereno približno 470 tisuća djece u dobi od šest do devet godina, uz dodatne informacije prikupljene za više od 150 tisuća djece i njihovih obitelji.

Ovo je prvi cjeloviti ciklus istraživanja nakon razdoblja vrhunca pandemije COVID-19, a rezultati donose jasne trendove i upozorenja o zdravstvenim navikama djece.

Hrvatska sudjeluje od četvrtog kruga, sudjelovalo 2374 djece

Republika Hrvatska COSI inicijativi priključila se u četvrtom krugu. Najnoviji, šesti krug proveden je u hrvatskim školama tijekom školske godine 2021./2022. Istraživanjem je obuhvaćena 261 škola, a konačni uzorak činilo je 2374 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.

Provedbu istraživanja vodio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), uz potporu Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ureda SZO-a u Hrvatskoj. Voditeljica nacionalnog istraživanja je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Hrvatska je, među ostalim, jedna od zemalja koja je u istraživanje uključila i dobrovoljni upitnik za roditelje, s naglaskom na promjene u obiteljskim navikama tijekom pandemije.

COSI-COVID istraživanje: Pandemija značajno smanjila tjelesnu aktivnost djece

Uz glavni COSI krug, u 17 zemalja provedeno je i posebno COSI-COVID istraživanje. Rezultati potvrđuju izražen negativan utjecaj pandemije na dobrobit djece.

• Tjelesna aktivnost radnim danima pala je za gotovo 30%, a u Hrvatskoj za 37,3%.
• Vrijeme provedeno pred ekranima povećalo se kod otprilike trećine djece.
• U Hrvatskoj je porast vremena pred ekranima zabilježen u 41,7% djece radnim danom i 39,2% vikendom.

Hrvatska na četvrtom mjestu prema učestalosti prekomjerne tjelesne mase

Prekomjerna tjelesna masa i debljina kod djece i dalje su jedan od ključnih javnozdravstvenih izazova u Europskoj regiji SZO. Razlike među zemljama su velike: udio djece s prekomjernom tjelesnom masom kreće se od 9% do čak 42%.
Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu, sa sljedećim pokazateljima:

• 36,1% djece u dobi između 8 i 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu
• 15,4% djece živi s debljinom
• Uočene su i značajne spolne razlike:
• 18,7% dječaka ima debljinu
• 12,0% djevojčica ima debljinu

Prehrambene navike, odnosno česta konzumacija zaslađenih sokova i grickalica, veliki su problem. Podaci o prehrambenim navikama upućuju na zabrinjavajuće trendove:

• Hrvatska je među zemljama u kojima najmanje jedno od četvero djece učestalo konzumira zaslađene sokove (tri ili više puta tjedno).
• 19,7% djece svakodnevno ili većinu dana u tjednu jede slane grickalice.
• Učestala konzumacija slatkiša prisutna je kod 42,4% djece.

Socioekonomske razlike posebno se ističu kod konzumacije zaslađenih napitaka – djeca roditelja s nižim ili srednjim stupnjem obrazovanja češće ih konzumiraju.