Stručnjaci Stomatološkog fakulteta žele vidjeti zdrave i lijepe osmijehe
Svake godine se 20. ožujka obilježava Svjetski dan oralnog zdravlja. Stručnjaci Stomatološkog fakulteta u Zagrebu sa Svjetskom stomatološkom organizacijom pozivaju na brigu o oralnom zdravlju.
Svake godine se 20. ožujka obilježava Svjetski dan oralnog zdravlja. Stručnjaci Stomatološkog fakulteta u Zagrebu sa Svjetskom stomatološkom organizacijom pozivaju na brigu o oralnom zdravlju.
Svjetska stomatološka organizacija (FDI) svake godine 20. ožujka obilježava Svjetski dan oralnoga zdravlja kako bi upozorila na značaj oralnoga zdravlja u očuvanju sveukupnoga zdravlja. Obilježavanju Svjetskoga dana oralnoga zdravlja pod geslom poruke FDI-ja Tu sve počinje; zdrava usta; zdravo tijelo! i ove se godine pridružuju i stručnjaci Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prigodnim informacijama i uputama stručnjaci upozoravaju da je briga za zdravlje usne šupljine ujedno i briga za opće zdravlje te za bolju kvalitetu života naše djece i nas samih. Između želje za lijepim osmijehom i straha od odlaska stomatologu/doktoru dentalne medicine u današnje se vrijeme češće odlučujemo za zdrav i lijep osmijeh. Želji da izgledamo privlačno i zdrava osmijeha u velikoj su mjeri pridonijeli preventivni i edukativni stomatološki sadržaji, zbog čega zubobolja nije jedni razlog za odlazak stomatologu.
Međutim, Svjetska stomatološka organizacija (FDI) upozorava da unatoč tome što više od 60 posto svjetske populacije ima pristup stomatološkoj skrbi, između 60 i 90 posto djece u svijetu ima barem jedan zubni karijes. Promatranjem zdravlja usne šupljine u različitim dobnim skupinama uočavaju se specifičnosti u pojavljivanju različitih bolesti usne šupljine. Tako je u djetinjstvu najčešća bolest usne šupljine zubni karijes, zbog čega se oboljeli mliječni zubi često prerano vade te gube svoju funkciju, posljedica čega je potreba za skupom, ali prijeko potrebnom ortodontskom terapijom.
U adolescentskoj i mlađoj odrasloj dobi karijes postaje sporadičan, ali se učestalije pojavljuju bolesti gingivitis, dentalna erozija i bolovi zbog nicanja trećih kutnjaka. Posljedice tih bolesti očituju se u srednjoj životnoj dobi kao komplikacije u obliku parodontnih bolesti, povlačenja zubnoga mesa i pojave ogoljelih zubnih vratova s posljedičnom preosjetljivosti zuba, protetsko zbrinjavanje prerano izgubljenih zuba i bolova u čeljusnim zglobovima. U odrasloj dobi zdravlje usne šupljine mogu narušiti sistemske bolesti kao što su šećerna bolest, bolesti probavnih organa, bolesti krvi i poremećaji imuniteta. Velik broj sistemskih bolesti očituje se promjenama na sluznici usne šupljine i na zubima.
Jednako tako, i bolesti usne šupljine, kao uznapredovala parodontna bolest, može ugroziti zdravlje srca i krvnih žila te otežati kontrolu šećerne bolesti, izazvati prerani porođaj, uzrokovati infekciju dišnih organa, čak izazvati i moždani udar.
U kasnijoj životnoj dobi žlijezde slinovnice ne stvaraju dovoljnu količinu sline, zbog čega sluznica usne šupljine postaje podložna gljivičnoj ili bakterijskoj infekciji, a bol i pečenje sluznice mogu biti gotovo neizdrživi. Učestalost karcinoma usne šupljine nažalost zadnjih godina bilježi veliki rast, a uzrok tomu su prekomjerno uživanje nikotina i alkohola, koje dolazi na naplatu upravo onda kada bismo trebali uživati u životu.
Iz svih navedenih razloga, briga o zdravlju usne šupljine, redoviti stomatološki pregledi i preventivni i edukativni postupci obveza su svakoga od nas – od ranoga djetinjstva do zlatne životne dobi.
