Utjecaj koronavirusa

PsiHelp donosi osvrt na pandemiju, mentalno zdravlje ljudi i predrasude o mladima

Studenti okupljeni u projekt PsiHelp opisali su utjecaj koronavirusa na mlade, ali i ljude općenito te nas upoznali s posljedicama koje možemo očekivati nakon pandemije.

Studentski.hr

16.12.2020.

Studenti okupljeni u PsiHelp, projekt studentske sekcije Hrvatskog psihološkog društva Psihomnia koji ujedinjuje studente psihologije iz cijele Hrvatske, otkrili su više o utjecaju koronavirusa na mentalno zdravlje mladih, obrazovni sustav, ali i o skupinama ljudi koje su značajno pogođene pandemijom, kao i samim posljedicama pandemije.

Ekipa koja stoji iza projekta ističe da odnosi s vršnjacima utječu na mentalno zdravlje pojedinca, razvoj socijalnog identiteta i socijalnih vještina te samopouzdanja, no zbog trenutne situacije mladi su ostali uskraćeni za socijalni kontakt, točnije, za kontakt uživo. S druge strane, iskoristili su blagodati suvremene tehnologije.

– Uz sve prednosti modernih tehnologija, djeca i mladi uspjeli su održati socijalne mreže i na taj način zadovoljiti socijalne potrebe. Iz svega navedenog zaključujemo kako je socijalni aspekt obrazovanja vrlo bitan jer u velikoj mjeri utječe na psihosocijalni razvoj djeteta te u adolescentom razdoblju upravo odnosi s vršnjacima u velikoj mjeri utječu i obilježavaju razvoj pojedinca.

Smatraju da je u početku prijelaz cijelog sustava obrazovanja na online izvedbu bio kaotičan i da je zahtijevao prilagodbu svih sudionika te da je i danas teško jednako kvalitetno odraditi nastavu iz, primjerice, fizike i matematike ako se ona održava na daljinu. Kvaliteta prijenosa nastave, kažu, ovisi o više faktoru – osobinama učenika i nastavnika, uvjetima kod kuće i slično.

– Uz trud s obje strane nije nemoguće kvalitetno prenijeti znanje, međutim teško je zamijeniti nastavu uživo i socijalne kontakte koje učenici pri tome ostvaruju.

Stava su da je problematičan nedostatak kontakta i druženja uživo kod svih generacija, ne samo školaraca, pogotovo ako je nekome propisana mjera samoizolacije. S jedne strane, mladi ovo vide kao ograničavanje slobode pa je prisutan osjećaj nepravde jer ne spadaju u rizičnu skupinu i ponekad ne razviju nikakve simptome, a stariji, s druge strane, osjećaju veći stres zato što spadaju u rizičnu skupinu i posjeduju manje digitalnih vještina pa im je teže i održavati kontakt s prijateljima i bližnjima.

Socijalni aspekt može biti dodatno zanemaren zbog vođenja brige o pridržavanju propisanih mjera i pravilnom održavanju higijene:

– Problem na koji bismo htjeli skrenuti pažnju u ovoj situaciji mentalno je zdravlje o kojem je vrlo malo ljudi govorilo otkad je COVID-19 postao centrom zanimanja hrvatske javnosti. U silnoj brizi o maskama, dezinfekciji prostora i ruku i prozračivanjem prostora, zaboravili smo da se ljudi manje grle, manje druže i da su nam se svakodnevne navike promijenile. Ovo zahtijeva prilagodbu za koju nam je potrebna podrška drugih. Nadamo se da ćemo kao društvo početi pričati o psihološkim promjenama i posljedicama ove pandemije i potaknuti ljude da potraže pomoć ako im je potrebna.

O posljedicama pandemije, kažu psiholozi, tek će se govoriti, no već je sad vidljivo da će ih biti u različitim područjima čovjekova funkcioniranja, pa tako i na području mentalnog zdravlja:

– Kao posljedica stresne situacije, u ovom slučaju pandemije, moguća je pojava nesanice, stanja povećane anksioznosti, povećanja niza poremećaja iz anksioznog spektra, smanjenog osjećaja sigurnosti, uznemirenosti, depresivnih simptoma i slično. Također, ne smijemo zaboraviti i na mogućnost povećanja konzumacije psihoaktivnih tvari koje također utječu na mentalno zdravlje. Upravo zbog toga, vrijeme da se pažnja, više nego prije, usmjeri na prevenciju i očuvanje mentalnog zdravlja.

Postoji još jedan dio života u trenutnim uvjetima koji omogućava povlačenje paralele između mladih i starih. Naime, kao što su psiholozi već ranije naveli, mladi su manje ugrožena skupina i u ovim vremenima ponekad okarakterizirana kao sebična. Psiholozi ističu da je tu riječ samo o generaliziranju i predrasudama te da su sebični i nesebični ljudi jednako zastupljeni u mlađim i starijim generacijama.

– Ono što ne treba pomiješati sa sebičnosti je postavljanje jasnih granica u odnosima s drugima. Dakle, ako netko odluči da usluga za nekog drugog značajno utječe na mentalno zdravlje ili mu nije ugodno to učiniti – u redu je odbiti i povući granicu tamo gdje nam više nije ugodno. Ovo se ponekad percipira kao sebično ili nepristojno u našoj kulturi, jer smo mnogi kao djeca naučili da je reći ne na zamolbu starije osobe nepristojno. Znati reći ne vrlo je važno i osnažujuće, stoga to ne možemo gledati kao sebičnost.

Na Facebook i Instagram stranicama projekta do Božića možete sudjelovati u Adventskom kalendaru u sklopu kojega se svaki dan dijele zanimljive činjenice i izazovi. Svi uključeni u kalendar tako su, primjerice, jučer trebali cijelu večer ostaviti mobitel po strani, dan prije toga učiniti dobro djelo, ranije su trebali donirati staru odjeću i slično. Riječ je o izazovima koji pomažu da osnažite mentalno zdravlje i upoznate sami sebe.

OZNAKE: