Prehrana u društvu čini vas debljima nego što mislite
Dok se nalazimo u dobrom društvu, često ne razmišljamo toliko o količini hrane koju pojedemo. To nas može dovesti do loših navika kojih ni ne moramo biti svjesni, ali i do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Dok se nalazimo u dobrom društvu, često ne razmišljamo toliko o količini hrane koju pojedemo. To nas može dovesti do loših navika kojih ni ne moramo biti svjesni, ali i do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Možda ste već uspjeli primijetiti da nakon što se vratite sa slasne obiteljske večere ili pak obilnog ručka u menzi s cimerom, prije isto tako obilnog učenja, osjećate napuhanost, nadutost trbuha te činjenicu da ste se previše najeli. Često vas u takvim trenutcima zna uloviti grižnja savjest, ali ne biste se trebali kriviti – činjenica da pojedemo puno više kada smo u društvu obitelji i prijatelja nego što bismo pojeli da smo sami znanstveno je dokazana.
Znanstvenici su otkrili da na gotovo nesvjesnoj razini konzumiramo čak 44% više hrane kada smo okruženi dragim nam osobama nego kada jedemo sami, recimo, u menzi (kada vjerojatno jedva čekamo pojesti jelo i vratiti se učenju ili pak kavi s kolegama). Nakon što se unesete u razgovor s nekime, jednostavno prestanete razmišljati o tome koliko jedete i hranu samo stavljate u sebe. Odjednom shvatite da je pred vama jednostavno isparila cijela vrećica čipsa ili bombona. Prema istraživanju koje je proveo de Castro otkriveno je da je količina pojedene hrane povezana s našim osjećajima zadovoljstva u trenutcima koje provodimo s obitelji. Obroci koje konzumiramo s partnerom ili u krugu obitelji često su za 23% obilniji od uobičajenih, a ljudi su također skloniji pojesti i do 35% više hrane kada je ona servirana na švedskim stolovima.
FOTO: Pixabay
Zašto se to događa? Kada se priprema obrok za grupu ljudi, vodi se računa o tome da se stavi što više hrane na stol kako bi bilo dovoljno hrane za svakoga. Također, takva se situacija događa i s posluživanjem obroka na švedskim stolovima. Oni vizualno izgledaju lijepo, bogato i raznoliko, a opet ne pretrpano i čovjek ima potrebu sve isprobati. Kada bi se dogodila suprotna situacija, odnosno kada bi vam tanjur bio prenatrpan, recimo, samo mesom, vi ne biste imali toliku potrebu za hranom te bi vas ona možda čak i odbijala. Dolazimo do činjenice da je za obiteljskim stolom previše lako previše jesti. Tko bi odbio takvu priliku?
Međutim, rješenje nije natrpati tanjur kako bi čovjek izgubio volju za obrokom te većinu toga na tanjuru i ostavio. Rješenje se krije u samokontroli. Naš mozak tek 15 minuta nakon što organizam postane sit počinje dobivati tu informaciju. S obzirom na to da se nalazimo u blagdanskom razdoblju, posebice sada pripazite kako i koliko jedete. Pokušajte si stavljati manje toga na tanjur, ali i, bez obzira na to, jesti i žvakati polako i umjereno. Hrana neće nikamo pobjeći, uspjet ćete dosta toga probati, a svejedno nećete kasnije imati osjećaj da ste se prejeli.
FOTO: Pixabay
Na blagdanskom se stolu sva hrana čini primamljivom. Ako zaista shvaćate što vam njezine pretjerane količine mogu učiniti, radije odaberite ostaviti organizmu ako treba i blagi osjećaj gladi nego kasnije imati probleme s pretilošću, dijabetesom i nadutošću. Ako postanete svjesni količine hrane koju unosite, a ne samo ugodnog razgovora tijekom obroka s obitelji ili dragom osobom, moći ćete još više uživati ne samo u svakom zalogaju nego u, prije svega, svojem zdravlju.
