Prehrana je razlog za razvoj ljudskog mozga
Oko dva desetljeća smatralo se da je veličina ljudskog mozga posljedica okupljanja ljudi u veće i socijalno kompleksnije zajednice. Skupina antropologa iz New Yorka tvrdi da je u povećanju volumena mozga veliku ulogu imala i prehrana.
Oko dva desetljeća smatralo se da je veličina ljudskog mozga posljedica okupljanja ljudi u veće i socijalno kompleksnije zajednice. Skupina antropologa iz New Yorka tvrdi da je u povećanju volumena mozga veliku ulogu imala i prehrana.
Veliku važnost u ljudskoj evoluciji imala je promjena veličine mozga. Naš je mozak više nego dvostruko veći u odnosu na mozak primata, poput čimpanze i gorile. Upravo se to smatra ključnim za razvoj kompleksnog načina razmišljanja, tj. ljudske inteligencije. Do nedavno su antropolozi smatrali da je najvažniji razlog porasta volumena našeg mozga okupljanje ljudi u veće i kompleksnije zajednice gdje su stupali u međusobne interakcije. To je hipoteza društvenog mozga. Komunikacija nije nimalo jednostavan zadatak, čak ni danas, pa se i mozak tome trebao prilagoditi i razviti.
Novo istraživanje provedeno na Sveučilištu u New Yorku pretpostavlja da je možda još veću ulogu u povećanju volumena imala prehrana primata. U istraživanje je bilo uključeno 140 vrsta primata među kojima su i orangutani koji imaju relativno velik mozak iako većinom žive samostalno. Primati koji se isključivo hrane lišćem imaju manji mozak, dok je onima koji se hrane voćem volumen mozga veći. To se može pripisati većoj nutritivnoj vrijednosti i probavljivosti voća u odnosu na lišće. Uz to, lišće je puno dostupnije i ima ga više pa je, na neki način, za pronalazak voća potrebno i više razmišljati.
Majmuni; FOTO: Tumblr/Kaptain Kevah
Istraživači prehranu smatraju najvažnijim faktorom za povećanje volumena mozga, ali ne opovrgavaju hipotezu društvenog mozga. Velika je vjerojatnost da su se u potrazi za voćem primati okupljali u grupe i time stupali u kompleksne društvene odnose. Britanski znanstvenik Robin Dunbar, koji je vodeća osoba iza hipoteze o društvenom mozgu, naglašava da nije samo veličina mozga zaslužna za našu intelektualnu evoluciju, već povećanje volumena specifičnog dijela mozga, kore velikog mozga. Ona je zaslužna za spoznavanje, pričanje i prostorno rasuđivanje, a upravo je za razvoj neokorteksa važno bilo okupljanje primata u društvene zajednice.
Kako god bilo, zanimljivo je razmišljati o tome na koji način smo postali razumna bića. Možemo se složiti da su i vještina komuniciranja i osiguravanje hrane vrlo važni faktori u našim životima, a odlučivanje o tome koje je važnije ostaviti znanstvenicima.
