Istraživanje pokazalo: U koronakrizi najviše psihički nastradali Hrvati

Iako je trenutna situaciji oko pandemije još uvijek prilično dobra, mnogi najavljuju novi val najesen, baš kao i ekonomsku krizu. Kako je sve to utjecalo i kako će utjecati na stanovnike Lijepe naše ispitali su stručnjaci sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, piše Index.hr. Tim psihologa došao je do izrazito loših rezultata što se tiče psihičkoga zdravlja zdravih ljudi i ljudi koji otprije imaju određene probleme sa psihičkim zdravljem. Evo i koji su rezultati i pojašnjenja stručnjaka.

Prije nego navedemo rezultate, morali bismo ipak napomenuti kako su rezultati prikupljeni samo u Zagrebu i okolici te da uspoređujući naše rezultate s rezultatima drugih zemalja nije se uzimalo u obzir da je uzorak isti – u Španjolskoj su uzorak, primjerice, bili samo studenti.

1. Tko je najviše stradao?

Žene, oni koji su striktno poštovali mjere izolacije, oni koji su sami doživjeli stresor na svojoj koži ili kod bližnjih. Pri iznošenju rezultata valja imati na umu da je Zagrepčanima vjerojatno i veći stresor činjenica da se dogodio razorni potres te da se manji još uvijek ponavljaju. Istraživanje pokazuje i da su stradali samci te oni koji su bili odvojeni od partnera. Odvojenost je od partnera ugrozila i seksualni život mnogih, pa ne iznenađuje podatak da je PornHub povećao svoju mjesečnu posjećenost u ožujku za čak 17%.

2. Uzroci stresa – zašto se razlikuju od drugih?

Stručnjaci tvrde kako smo mi „načeta nacija”; bili smo pogođeni i ratom i potresima, a uza sve to smo i relativno siromašna zemlja za koju ekonomska kriza može biti vrlo kobna. Sve ovo u kombinaciji bilo bi teško podnijeti bilo kome.

3. Nekima je bilo bolje

Iako je čak četvrtina zdravih ljudi razvila psihičke tegobe, oko 10% ljudi ipak izjavljuje da im se psihičko zdravlje poboljšalo proteklih mjeseci. To je uzrokovano ponajviše zajedništvom s obitelji s kojom često nemamo vremena biti. 

4. Što ako se ovo nastavi?

Iako se Hrvatska dosta dobro držala za vrijeme ove pandemije, moramo priznati da nas je sve dočekala nespremne. Tako su u hodu donosene neke odluke koje su narušavale psihičko zdravlje većine da bi se sačuvalo fizičko. Takozvani tim Covidovih 13 (prema Oceanovih 11) koji je radio ovo istraživanje ističe kako je vrlo loša odluka bila izvještavati o broju oboljelih dva puta na dan kako je to u početku bilo. Ovo je bespotrebni stres koji se mogao smanjiti iako znamo da je služio kako bi ljudi ozbiljno shvatili prijetnju.

5. Glavni rezultati istraživanja

Tu možemo izdvojtii procjenu psihičkog stanja u odnosu na ono prije pandemije – otprilike jedna trećina doživljava pogoršanje, dok oni koji imaju doživljaj pogoršanja stanja imaju značajno više klinički indikativnih psihičkih teškoća. Pogoršanje je izraženije kod osoba koje su inače visoko osjetljive na signale potencijalne opasnosti i neugode, a povezano je i s više stresnih događaja, uvjetima i stilom života, većim strahom od bolesti i potresa te brigama o posljedicama pandemije. U očuvanju psihičkog zdravlja pomažu osjećaj osobne otpornosti, praktična prilagodba na novonastale okolnosti, zdrav životni stil i dobri međuljudski odnosi.

Detaljne rezultate možete pronaći na Facebook stranici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.