Životne navike
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta istražili utjecaj lockdowna na životna ponašanja
Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni.
Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni.
Istraživači s Medicinskog fakulteta u Splitu pozivaju na promicanje zdravog načina života zbog negativnih učinaka lockdowna na životna ponašanja i promjene raspoloženja, prenosi Hina. Proveli su, naime, ispitivanje na 3027 sudionika iz opće populacije koji su popunili online upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i za vrijeme lockdowna.
Veći dio ispitanika bile su žene, njih čak 70%. Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni. Smanjio se broj onih koji povremeno piju, dok se povećao udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više.
Oko 90% ispitanika reklo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu prednjače žene, navode autori Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić. Sudionici koji su doživjeli potres razvili su simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije.
Zdravstveni radnici trebali bi, napominju istraživači, naglasiti uloge svakodnevnog vježbanja poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustav jer manjak aktivnosti dovodi do kardiovaskularnih problema, kao i problema s raspoloženjem i mentalnim zdravljem.
Veći dio ispitanika bile su žene, njih čak 70%. Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni. Smanjio se broj onih koji povremeno piju, dok se povećao udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više.
Oko 90% ispitanika reklo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu prednjače žene, navode autori Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić. Sudionici koji su doživjeli potres razvili su simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije.
Zdravstveni radnici trebali bi, napominju istraživači, naglasiti uloge svakodnevnog vježbanja poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustav jer manjak aktivnosti dovodi do kardiovaskularnih problema, kao i problema s raspoloženjem i mentalnim zdravljem.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
Zašto zijevamo? Znanost ima odgovor
Prije 10 dana
Od FHS-a do karijere: bivše studentice otkrivaju što im je studij stvarno donio
Prije 5 dana
Može li nam netko zaista „slomiti srce”?
Prije 2 dana
Učenje do jutra: koliko je zapravo učinkovito?
Prije 4 dana
Zašto su neki ljudi ranoranioci dok su drugi noćne ptice?
Jučer
PODCAST: Što studenti FHS-a nose sa sobom nakon diplome?
Jučer
Studentima do 400 eura potpore: otvoren natječaj Fonda SIZIF
Jučer
Studenti, kreću prijave: otvoren je natječaj za smještaj u zagrebačkim domovima
Jučer
Budući liječnici na terenu: studenti osnovali sekciju za javno zdravstvo i prevenciju bolesti
Prije 8 dana
Slušate glazbu dok se prisjećate prošlih događaja? Vaše sjećanje možda nije isto nakon toga
Prije 9 dana
Studenti medicine izašli među građane: besplatno mjerili tlak i šećer te dijelili važne savjete
Prije 9 dana
Zašto zijevamo? Znanost ima odgovor
Prije 10 dana
