Životne navike
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta istražili utjecaj lockdowna na životna ponašanja
Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni.
Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni.
Istraživači s Medicinskog fakulteta u Splitu pozivaju na promicanje zdravog načina života zbog negativnih učinaka lockdowna na životna ponašanja i promjene raspoloženja, prenosi Hina. Proveli su, naime, ispitivanje na 3027 sudionika iz opće populacije koji su popunili online upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i za vrijeme lockdowna.
Veći dio ispitanika bile su žene, njih čak 70%. Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni. Smanjio se broj onih koji povremeno piju, dok se povećao udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više.
Oko 90% ispitanika reklo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu prednjače žene, navode autori Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić. Sudionici koji su doživjeli potres razvili su simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije.
Zdravstveni radnici trebali bi, napominju istraživači, naglasiti uloge svakodnevnog vježbanja poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustav jer manjak aktivnosti dovodi do kardiovaskularnih problema, kao i problema s raspoloženjem i mentalnim zdravljem.
Veći dio ispitanika bile su žene, njih čak 70%. Od ukupnog broja ispitanika 30% njih izjasnilo se da su se udebljali, te su naveli da su uplašeni, obeshrabreni i tužni. Smanjio se broj onih koji povremeno piju, dok se povećao udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više.
Oko 90% ispitanika reklo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu prednjače žene, navode autori Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić. Sudionici koji su doživjeli potres razvili su simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije.
Zdravstveni radnici trebali bi, napominju istraživači, naglasiti uloge svakodnevnog vježbanja poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustav jer manjak aktivnosti dovodi do kardiovaskularnih problema, kao i problema s raspoloženjem i mentalnim zdravljem.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
FOTO: Otkud toliko krvi u tuševima doma na Savi?
Prije 10 dana
Sukob na FFZG-u: „Nemam ništa protiv LGBTQIA+ zajednice, sve dok su u svoja četiri zida”
Prije 5 dana
Mladi, saznajte koliki povrat poreza dobivate i kada
Jučer
Internet se sprda s Pernarom: „Ima manje posto od radlera na izborima”
Prije 6 dana
Veliki odaziv škola za treće izdanje nacionalnog ekonomskog natjecanja za srednjoškolce
Danas
BABY REINDEER: Možeš imat' moje tijelo, ali dušu ne...
Danas
INTERVJU: Čisteći medvjedići – snaga volontera u čuvanju okoliša
Danas
Samanta iz „Ljubav je na selu” komentirala izbore: „Zahvalna sam svima koji su podržali mene i Pernara”
Danas
Studenti medicine pokrenuli zanimljiv podcast: „Želimo mlađim generacijama pokazati koliko je medicina lijepa”
Prije 7 dana
„Od teorije do prakse” na kongresu medicine životnog stila u Splitu
Prije 12 dana
Dodir kao ključ za mentalno zdravlje?
Prije 15 dana
Svečanom proslavom obilježeno 27 godina Medicinskog fakulteta u Splitu
Prije 28 dana
