Donosimo savjete za kvalitetan život u ponekad ustaljenoj rutini

Živjeti život punim plućima nije lak niti kratkoročan zadatak, već cjeloživotno učenje o samome sebi i svijetu koji nas okružuje. Mladi ljudi često zaglave u bespućima svakodnevnog života koji nudi dozu komfora i ugode. Čovjeka takav način života, pretvoren u svakodnevnu rutinu bez ikakvih pomaka ili spontanih radnji, ponekad dovodi i do samodestruktivizma te tjeskobe i straha za vlastitu budućnost. Naravno, rutine su važan i zdrav faktor u održavanju životne stabilnosti, ali bez porcije spontanosti gube svoju formu.

Porcija spontanosti ne mora biti skok iz aviona, već šetnja po obližnjem parku, usrećivanje nama dragih ljudi paketom čokolade ili možda promjena rute do fakulteta ili posla. Spontanost, zato, ne mora značiti prestanak planiranja ciljeva, nego izlazak iz ustaljene rutine malim koracima.

Osim toga, spontanost donosi određeni rizik da ćemo napraviti neku pogrešku koju ne bismo napravili da smo se držali rutiniziranih uputa. Takav je strah racionalan i moguć, no opet, spontanošću čovjek osvješćuje kako je i pogreška dio iskustva i škola za ubuduće. Takav pristup uči nas životnim rizicima s kojima ćemo se tijekom cijeloga života susretati kada pred sebe postavimo određene ciljeve koje želimo u određenom vremenu ostvariti. Strah od spontanosti zato i postoji, što je legitimno, stoga taj strah trebamo pretvoriti u jedan neistražen put koji vodi nečemu što još ne znamo, ali smo spremni naučiti te dati sve od sebe da to napravimo najbolje što možemo. Takav stav obećava i ne donosi tjeskobu, nego želju za otkivanjem novog. Postoje mnogi načini kako voditi ispunjen život te se ovisno o afinitetima individue razlikuju. Neke od navedenih smjernica možda pomognu nekom izgubljenom putniku.

Shvaćanje sebe

Čovjek mora imati realnu sliku sebe, svojih ciljeva i mogućnosti. Samosvijest je važan faktor u ovom pogledu jer pojedinac prvo mora shvatiti kakav je sam njegov ja; koje vrline i mane posjeduje te kako smanjiti učinak svojih negativnih strana na sebe i na ljude oko sebe. Čovjek mora shvatiti da prvo treba mijenjati sebe, zavoljeti sebe kako bi mogao zavoljeti druge.

Shvaćanje života oko sebe

Kako bi drugima ponudio svoj puni potencijal, čovjek mora znati kako pristupiti ljudima. Radom na sebi i svojim negativnim stranama čovjek paralelno radi na vlastitu samopouzdanju koje se odražava na odnose s drugim ljudima. Samopouzdanje je pokazatelj što je dobro kod mene te zašto ja volim sebe u zdravom smislu. Ako volimo sebe, htjet ćemo pružiti ljubav koju smo sami sebi dali i drugim ljudima te ćemo time prihvatiti ljude oko sebe takvima kakvi jesu. Slušanje drugih, davanje kvalitetnih savjeta bližnjima i učenje od drugih svakodnevnim razgovor sitnice su koje grade nas i veze oko nas.

Davanje važnosti fizičkoj i duhovnoj tjelovježbi

Moderan život iscrpan je i traži čovjekov stopostotni fokus svaki dan. Građenje karijere, obitelj, prijatelji, svakodnevne sitnice koje postaju okidač za svađe dovode čovjeka u nervozno i depresivno stanje koje ponekad može uzeti maha. Uzrečica u zdravom tijelu zdrav duh nije bez razloga popularna. Posebice mlad čovjek uz svakodnevne obaveze treba izdvojiti par termina za fizičku tjelovježbu koja će, osim održavanja vitke linije, poslužiti kao ispušni ventil za svakodnevne brige. Optimalno jest pronaći par tjednih termina i držati ih se kako bi nama samima tjelovježba postala kvalitetna i nužna rutinizirana radnja. Osim fizičke tjelovježbe, za održavanje naše psihe mnogima pomažu duhovne vježbe. Duhovna vježba jest oblik molitve, meditacije, kontrole disanja uz pomoć nama duhovnih ili svetih stvari. Mnogi ljudi pronalaze utjehu u raznim religijama, prirodi, jogi, što pridonosi očuvanju unutarnjeg mira pojedinca.