Zamrzavanje godine – kako, kada i zašto
Među mnogim člancima Pravilnika pronašao se i onaj o zamrzavanju godine. Stavke na temelju kojih se može ostvariti to pravo jasno su definirane, no postoji i stavka „nešto drugo“. Studentima koji žele sačuvati studiranje zbog opravdanog razloga važno je znati neke pojedinosti o samom procesu.
Među mnogim člancima Pravilnika pronašao se i onaj o zamrzavanju godine. Stavke na temelju kojih se može ostvariti to pravo jasno su definirane, no postoji i stavka „nešto drugo“. Studentima koji žele sačuvati studiranje zbog opravdanog razloga važno je znati neke pojedinosti o samom procesu.
Kako funkcionira besplatno studiranje u Hrvatskoj otprilike znaju svi, ali kako ono funkcionira u nekim drugim, neočekivanim situacijama već je druga priča. Proces studiranja, dakle, prilično je jednostavan – prijavimo deset fakulteta prema vlastitim preferencijama u sustavu Postani student, položimo maturu i sukladno uspjehu u srednjoj školi i na maturi upišemo jedan od tih deset fakulteta. Sa statusom redovitog ili izvanrednog studenta dolaze i određene obveze, kao što je, primjerice, osvajanje minimalno 35 ECTS bodova za prolazak godine S osvojenih 35 ECTS-a student upisuje parcijalu, što je zadnja mogućnost prije pada godine Do 5 ECTS-a prenosi se bez novčane naknade, a svaki drugi ECTS plaća se u iznosu koji odredi uprava fakulteta. Ali to se, dakako, zna.
No studiranje nerijetko nije tako linearan proces kakvim se opisuje. Ponekad se pojave neočekivane situacije koje iziskuju neočekivane mjere. Jedna od tih mjera je i zamrzavanje godine, to jest ostvarivanje prava na mirovanje obveza. Važno je znati da ono ne spada u prestanak prava i status studenta te se ne uračunava u vrijeme trajanja studija. Drugim riječima, dok osoba koja izgubi status studenta više ne može niti nastaviti isti studijski program niti ga ponovo upisati, student koji zamrzne godinu nema nikakvih ograničenja da to učini.
Pravo na mirovanje obveza imaju studenti kojima traje izvršavanje vojne obveze, studentice trudnice, studentica majka ili student otac koji koriste porodiljni dopust u trajanju do jedne godine djetetova života, studenti koje bolest ograničava na duži period te studenti koji odlaze na međunarodnu razmjenu studenata na dulje do 30 dana, piše u članku 15. Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. U istom je članku navedena i šesta točka prema kojoj je otvorena mogućnost drugih opravdanih slučajeva za koje je također potrebna dokumentacija.
Dokumentacija je najvažniji dio u procesu zamrzavanja – kad već imate dobar razlog, potrebno ga je i dokazati. Oni čiji razlog spada u jednu od pet ponuđenih točaka neće imati problema, no oni kojima je zamrzavanje potrebno iz nekog drugog razloga mogli bi se pomučiti. Mnogi imaju problem s kolegijem koji ne mogu proći ni nakon druge godine upisa te pokreću proces zamrzavanja da bi sačuvali pravo studiranja. I to je moguće. Nekima je uspjelo, no potrebnu dokumentaciju nije moguće zaobići.
Za pokretanje procesa potrebno je podnijeti zamolbu s obrazloženjem i priloženu dokumentaciju kao dokaz stanja zbog kojega se pokreće proces. Moguće je zamrznuti godinu, ali i samo jedan semestar, što se pokazalo kao izuzetno korisna mogućnosti studentima koji sudjeluju u sistemu međunarodne razmjene studenata.
Za vrijeme trajanja mirovanja student ima pravo polagati one ispite za koje je ostvario pravo polaganja. No u slučaju da nastanu promjene u programu izvođenja nastave, on mora položiti razliku.
Pravo na zamrzavanje godine pokazalo se kao odlična mjera onima kojima je potrebno. Vrijeme koje protekne tijekom tog semestra ili godine ne uračunava se u vrijeme studiranja, a studenti mogu i polagati one ispite za koje su ostvarili uvjet polaganja. Uz ovo pravo i bezizlazne situacije mogu biti riješene, a studiranje olakšano.
