Volontiranje kao lijek: aktivnim sudjelovanjem do psihičkog i fizičkog zdravlja
Osim što pridonosi dobrobiti zajednice, volontiranje također nosi brojne benefite za zdravlje i osobni razvoj pojedinaca.
Osim što pridonosi dobrobiti zajednice, volontiranje također nosi brojne benefite za zdravlje i osobni razvoj pojedinaca.
U današnjem brzom tempu života, svakodnevni pritisci mogu imati negativan utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje. Aktivno uključivanje u volonterske aktivnosti često djeluje kao terapeutski izlaz iz svakodnevnih problema.
Smanjenje stresa i anksioznosti
Smisleno provođenje slobodnog vremena, kao što je volontiranje, značajno doprinosi smanjenju razine stresa i anksioznosti. Kada se ljudi angažiraju u aktivnostima koje su usmjerene na pomoć drugima, često osjećaju veći osjećaj kontrole nad svojim životom. Ova vrsta angažmana omogućava im da preuzmu inicijativu i aktivno se uključe u rješavanje problema, što može smanjiti osjećaj bespomoćnosti i stresa.
Volontiranje pruža priliku za razvijanje novih vještina i suočavanje s izazovima u podržavajućem okruženju, što pomaže u izgradnji samopouzdanja i sposobnosti suočavanja s različitim situacijama. Sudjelovanje u volontarstvu može također potaknuti osjećaj postignuća i zadovoljstva, jer doprinosi pozitivnim promjenama u zajednici. Ovi faktori zajedno pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti, te poboljšavaju opću emocionalnu dobrobit.
Osim toga, rad u timu i socijalna interakcija s drugim volonterima mogu pomoći u jačanju socijalnih veza i pružiti emocionalnu podršku, što dodatno doprinosi smanjenju osjećaja usamljenosti i izolacije. Volontiranje tako postaje ne samo način da se pomogne drugima, već i moćan alat za poboljšanje vlastitog mentalnog zdravlja i kvalitete života.
Osjećaj zadovoljstva i povećanje samopouzdanja
Volontiranje značajno doprinosi mentalnom zdravlju, posebno kroz povećanje opuštenosti i poboljšanje općeg raspoloženja. Kada se ljudi posvete pomoći drugima, često doživljavaju duboko zadovoljstvo koje može imati dugotrajan pozitivan utjecaj na njihovu emocionalnu dobrobit. Ovaj osjećaj korisnosti, koji proizlazi iz angažmana u volontarstvu, ne samo da doprinosi većem samopouzdanju već i pomaže u smanjenju negativnih misli i briga.
Kada ljudi vide konkretne rezultate svog rada i osjete da njihova pomoć ima stvaran utjecaj, to dodatno jača njihovu unutarnju motivaciju i osjećaj vrijednosti. Ovaj emocionalni poticaj često se manifestira kroz poboljšano samopouzdanje i zadovoljstvo životom, čime se smanjuje rizik od simptoma depresije i drugih mentalnih problema.
Jačanje osjećaja pripadnosti
Volontiranje nudi snažan osjećaj pripadnosti i povezanosti, posebno kroz zajedničke aktivnosti i projekte. Sudjelovanje u volonterskim inicijativama povezuje ljude s istim interesima i vrijednostima, što pomaže u stvaranju čvrstih socijalnih veza i smanjuje osjećaj usamljenosti. Ovaj osjećaj pripadnosti zajednici može biti ključan u prevenciji osjećaja izolacije i depresije. Kada ljudi osjećaju da su dio nečeg većeg i važnijeg od sebe, njihova emocionalna stabilnost se poboljšava, a socijalne interakcije doprinose osjećaju zajedništva i podrške.
Povećanje fizičke aktivnosti
Vrsta volonterskih aktivnosti često uključuje fizički zahtjevne zadatke, što može značajno povećati tjelesnu aktivnost. Mnoge volonterske uloge zahtijevaju kontinuirano kretanje, kao što je rad u vrtovima, organizacija događaja ili pomoć u fizički intenzivnim projektima. Redovita tjelesna aktivnost, koja je česta kod volontiranja, ključna je za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti. Istraživanja su pokazala da redovito kretanje može smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput hipertenzije i bolesti srca, te poboljšati opće zdravstveno stanje. Uz fizičke benefite, povećana aktivnost može pridonijeti i boljem mentalnom zdravlju, budući da fizička aktivnost potiče lučenje endorfina, hormona sreće koji poboljšava raspoloženje i smanjuje stres.
Članak je nastao u sklopu projekta JOB4ME 2.0 – volontiranjem do posla, a za sadržaj je odgovoran isključivo Centar za razvoj mladih. Projekt provodi CERM u partnerstvu s Gradom Glinom, Gradom Hrvatska Kostajnica i s udrugom Ženska soba te uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.