Veliko istraživanje: većina studenata u Hrvatskoj radi tijekom diplomskog studija, no jesu li zadovoljni uvjetima rada?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je publikaciju „Rezultati petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica (2023.): Rad tijekom studija, mobilnost i plaće diplomiranih“. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) između studenog 2023. i siječnja 2024. godine, a obuhvatilo je 21,2 posto generacije diplomiranih 2022. godine, uključujući 6.532 studenta s 88 visokih učilišta u Hrvatskoj.

Rezultati ovog velikog istraživanja najviše su fokusirani na studente koji su završili studij i njihovu mogućnost zapošljavanja u Hrvatskoj, no dio istraživanja posvećen je i trenutačnim studentima te njihovim položajem na tržištu rada. U ovom članku donosimo vam rezultate zaposlenosti studenata diplomskih studija. 

 

Zaposlenost tijekom diplomskog studija

Od 1.867 diplomiranih prvostupnika obuhvaćenih u istraživanju koji su još studirali u vrijeme istraživanja, njih četvrtina, odnosno 467 bili su zaposleni (napomena: manji povremeni studentski poslovi ovdje su isključeni). Manjim dijelom su u pitanju radni angažmani koji su počeli još prije upisa prijediplomskog studija (6,1 posto) te tijekom prijediplomskog studija (6,4 posto), no većina je - njih 14,5 posto, posao koji rade tijekom diplomskog studija počela raditi nakon stjecanja titule prvostupnika. 

Zaposlenost tijekom studija bitno je učestalija kod osoba koje su završile stručni prijediplomski studij, programe iz biomedicine i zdravstva te interdisciplinarnih područja, privatna visoka učilišta te kod osoba koje su studij završile kao izvanredni studenti. Udio studenata diplomskog studija koji je počeo raditi na prijediplomskom studiju sličan je u većini područja i institucija, ali je veći kod diplomiranih koji su studirali u izvanrednom statusu. Ova informacija ne čudi. Kako smo pisali ranije ove godine, redovnim je studentima teško pronaći posao jer poslodavci sve češće traže studente koji mogu raditi puno radno vrijeme, što je većini studenata ipak - neizvedivo. 

Kad su u pitanju poslovi započeti s diplomom prve razine visokog obrazovanja, razlike su dominantno vidljive s obzirom na područje znanosti. Takav je rad učestao u biomedicini (prvenstveno kliničkim medicinskim znanostima) te interdisciplinarnim znanostima (posebno obrazovanju za rani i predškolski odgoj i obrazovanje), a nešto je zastupljeniji i u tehničkim znanostima. 

Nešto više od dvije petine studenata radi kroz studentski ugovor, a gotovo svi ostali kroz ugovor o radu. U 37 posto slučajeva u pitanju ugovor na neodređeno, a ugovor na određeno u 19 posto slučajeva. Otprilike trećina ugovora na određeno ustvari su pripravništva/stažiranja koje studenti diplomskog studija pohađaju paralelno sa studijem. Svi drugi oblici zaposlenosti, od samozaposlenosti do ugovora o djelu do neformalne zaposlenosti („rada na crno“) izuzetno su malo zastupljeni te se mjere u promilima ukupne zaposlenosti. Zanimljivo, 38 posto studenata diplomskog studija radi u javnom sektoru. 

Većina poslova na diplomskom studiju vezana je uz rad u struci i obuhvaća stabilne, često zadovoljavajuće uvjete rada, iako su nešto manje plaćeni nego kolege koji nisu nastavili studij (1054 naspram 859 eura). Za razliku od studenata koji su radili tijekom cijelog studija, među studentima diplomskih studija rad nije nužno povezan s egzistencijalnim razlozima, već uglavnom proizlazi iz sektorskih karijernih prilika i zahtjeva tržišta rada.