LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Online nastava

Upute za vrednovanje: ništa od kolokvija na kakve su studenti naviknuti, mogući probni testovi

MZO preporučuje metode trajnog praćenja rada studenata, upozorava da kolokviji u dosadašnjem obliku nisu izvedivi, navodi da baze pitanja trebaju biti velike kako bi testovi bili dobri, a probno pisanje također je opcija. Ističe i da se posebna pažnja treba usmjeriti umjetničkim studijima.

MZO preporučuje metode trajnog praćenja rada studenata, upozorava da kolokviji u dosadašnjem obliku nisu izvedivi, navodi da baze pitanja trebaju biti velike kako bi testovi bili dobri, a probno pisanje također je opcija. Ističe i da se posebna pažnja treba usmjeriti umjetničkim studijima.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je preporuke za vrednovanje i ocjenjivanje u online nastavi koja bi, sudeći po epidemiološkoj situaciji s koronavirusom, mogla još potrajati. Što se tiče uputa za visoko obrazovanje, stavljen je naglasak na bitne sadržaje, povezane sa zadanim ishodima učenja predmeta.

– Budući da visoko obrazovanje, osobito sveučilišna nastava, podrazumijeva postizanje viših razina ishoda učenja, dobro je koristiti projektne i problemske zadatke, istraživačke radove, izradu programa, portfolija, konstrukcija te kritičkih osvrta, analiza i preglednih radova. – stoji u preporukama.

MZO podržava već razvijene metode trajnog praćenja rada studenata kao što su zadaće, seminarski radovi i sl. 

– Sustavi učenja na daljinu (npr. Moodle) pružaju izvrsnu podršku za nastavak takvih aktivnosti pa se preporučuje uporaba širokih mogućnosti sustava uz nužne prilagodbe. – navodi.

Međutim, kolokviji u dosadašnjem obliku nisu izvedivi jer je njihovu provedbu u online uvjetima teško kontrolirati bez većih ulaganja u tehnologiju. 

– Svi koji su polazili MOOC-ove ili pristupali drugim testiranjima online susreli su se s tim alatima koji se temelje na preglednicima koji funkcioniraju u sigurnom načinu rada ili pristupima koji se temelje na prepoznavanju lica, glasa ili drugih ergometrijskih parametara. Neki od tih kolokvija mogu se zamijeniti rješavanjem zadataka koji se preuzimaju iz baze zadataka na način da svaki student dobiva svoje zadatke. LMS (engl. Learning Management System) Moodle ima izvrsne alate za takav način rada. Također, sustav Moodle (na kojem se temelje Loomen i Merlin) ima raznolike mogućnosti izrade pitanja, što omogućava nastavnicima iz svih područja da izrade testove prema njihovim potrebama. Ipak, ako se dosad nisu izrađivale takve baze zadataka (ni za potrebe učioničke nastave), bit će dosta zahtjevno to napraviti u kratkom vremenu. – istaknuto je.

Ministarstvo nadalje ističe da je za dobar test, koji će poslužiti za sprječavanje prepisivanja, potrebno stvoriti veliku bazu pitanja:
– Osnova dobrog testa koji je relativno siguran od prepisivanja je velika baza pitanja iz koje se generiraju testovi. Ukoliko se pitanja organiziraju po kategorijama (prema nastavnim cjelinama / stupnjevima težine), metodom slučajnog odabira na test mogu biti dodana pitanja iz različitih kategorija, čime se omogućuje da svaki student dobije pitanja koja pokrivaju gradivo te da su svi generirani testovi približno jednake težine. Uz mogućnost slučajnog odabira pitanja, test je moguće konfigurirati tako da i odgovori unutar pitanja budu drugačijeg redoslijeda. Generiranje pitanja na temelju slučajnog odabira te promjena redoslijeda odgovora uz vremensko ograničenje, unutar kojeg je test dostupan, te postavljanje jednog pitanja po stranici, može osigurati relativno dobru pouzdanost testa i zaštitu od neželjenog prepisivanja.
Preporučuje se i provođenje probnih testova kako bi se utvrdilo mogu li studenti pristupiti testu, imaju li tehničkih poteškoća i jesu li pitanja težinski dobro postavljanja.

Uz testove je moguće koristiti naprednije metode provjere znanja.
– Tehnički, unutar LMS sustava takve je provjere moguće odraditi pomoću standardnog modula za zadaće. Nastavnik može u ograničenom vremenu zadati, primjerice, zadatak u kojem treba napraviti kritički osvrt na određenu temu te to predati u obliku zadaće. Takvi radovi individualno su obilježeni i relativno je lako uočiti prepisivanje. Uz to, većina fakulteta u Hrvatskoj ima pristup sustavu za provjeru plagijata koji su često povezani sa sustavom za predaju zadaća. Na taj način lako se može osigurati i dodatna zaštita od prepisivanja. Međutim, najvažnija je edukacija o akademskoj čestitosti.
Navedeno je i kako posebnu pažnju treba posvetiti studijima u umjetničkom području – visoka učilišta sama mogu procijeniti kod kojih je uopće moguće provesti vrednovanje i pod kojim uvjetima. 
FOTO: FLICKR