Tribinom okončan projekt S4S-a „Knjiga žalbi i pohvala“
Studentska udruga S4S okončala je tribinom projekt „Knjiga žalbi i pohvala“ u kojoj su studenti mogli ispisati svoje primjedbe i pohvale o radu fakulteta i studentskih domova.
Studentska udruga S4S okončala je tribinom projekt „Knjiga žalbi i pohvala“ u kojoj su studenti mogli ispisati svoje primjedbe i pohvale o radu fakulteta i studentskih domova.
U ponedjeljak je u 19:00, u dvorani sjevernog tornja Sveučilišne knjižnice u Splitu, tribinom „Knjiga žalbi i pohvala“ okončan istoimeni projekt udruge S4S. U sklopu projekta članovi udruge posjećivali su 9 splitskih fakulteta te prikupljali mišljenja studenata o uređenju istih. Uz brojnu publiku, tribini su prisustvovali dekani splitskih fakulteta te uprava Studentskog centra.
Predsjednik udruge S4S Ivan Bačelić-Grgić ukratko je okupljenima predstavio opće aktivnosti Udruge, dosadašnja postignuća te nedavno okončane projekte, uključujući i ideju „Knjige žalbi i pohvala“. Uz zahvalu dekanima pojedinih fakulteta na ukazanom povjerenju i pomoći prilikom provedbe samog projekta, istaknuo je izostajanje pristanka dekana Medicinskog fakulteta u Splitu kao ozbiljan minus i uskraćivanje iznošenja cjelokupnog studentskog standarda Splita. Komentare studenata su, uz predsjednika, iznosili članovi Izvršnog odbora Udruge u sastavu Blanka Bareza, Valentina Perišić, Ana Babić, Ružica Šamanović te Mislav Lovrić.
Filozofskom fakultetu najveći minus dislociranost i problem menze
Prvi se na tapetu našao Filozofski fakultet u Splitu s kojeg su došla čak četiri predstavnika, dekan Aleksandar Jakir, prodekanica za financije i poslovanje Vesna Kostović-Vranješ, prodekan za nastavu i studentska pitanja Goran Kardum te predsjednica studentskog zbora FFST-a Sonja Carić. Studenti zamjeraju nepostojanje jedinstvene zgrade fakulteta i menze u sklopu Klerikata, loše stanje zgrade u Radovanovoj ulici, neusklađenu referadu, nesustavno provođenje Bolonjskog procesa te previše predmeta i seminara po semestru uz manjak prakse.
S druge strane, pohvaljuju uvođenje tjedna pauze prije ispita, uređivanje puta do Klerikata, pokretanje časopisa “Humanist”, portira Željka i simpatične čistačice te novog dekana prof. dr. sc. Aleksandra Jakira koji se složio s navedenim studentskim mnijenjem. Jakir smatra kako je skandalozno što je fakultet dislociran na 6 lokacija te što je u sklopu Klerikata ukinuta postojeća kantina, naglašavajući to kao ozbiljan udarac na studentski standard.
Kaže kako je uprava fakulteta svjesna derutnog stanja fakultetske zgrade u Radovanovoj ulici te da je rješenje izgradnja nove zgrade na Kampusu nakon odobrenja kredita Europske investicijske banke, što se očekuje u skorijoj budućnosti. Za kraj, Jakir navodi održavanje kolegijalnog i korektnog odnosa između studenata i osoblja kao bitno buduće nastojanje na fakultetu.
Studenti Pomorskog fakulteta kao glavne probleme navode rascijepanost na više lokacija, nedostatak menze i slabu opremljenost učionica, lošu organizaciju nastave, nedostatak prakse i mali broj satova tjelesne i zdravstvene kulture, dok pohvaljuju pojedine profesore i asistente.
Prodekan fakulteta prof. dr. sc. Nikola Račić navodi kako u pogledu dislociranosti fakulteta dijeli mišljenje kolege Jakira te da se čeka useljenje u Mamuticu na Kampusu kao jedini spas kojeg teška financijska situacija neprestano odgađa. Smatra kako je nedostatak prakse djelomično točan jer se konstantno organiziraju stručni izleti s unajmljenim plovilima koje fakultet skupo plaća te se nada kako će se obistiniti rektorovo obećanje o preseljenju fakulteta na Kampus već sljedeće akademske godine
Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje studenti zadovoljniji
Jedni od najzadovoljnijih splitskih studenata svakako su na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Žale se na zgusnuti raspored održavanja kolokvija, neusklađenost nastavnog plana i programa FESB-a i EFST-a, nepostojanje njemačkog jezika kao izbornog predmeta, radno vrijeme i sporost referade, loš program smjera Računarstvo s previše nepotrebnih predmeta, rad na zastarjeloj opremi i manjak prakse.
S druge strane, hvale dekana i prodekane, preglednu i ažurnu web-stranicu, pojedine profesore, osoblje menze te zaposlenice referade. Dekan Srđan Podrug je pri preuzimanju knjige zaključio kako je sustav izvedbe nastave na FESB-u odlično izveden s podjelom na period predavanja i 2 tjedna kolokvija kojeg u pravilu hvale i ostale kolege. Neusklađenost s kolegama s EFST-a navodi kao glavni problem smjera Industrijsko inženjerstvo kojega se konstantno pokušava riješiti te smatra kako je postojanje tehničkog engleskog jezika kao izbornog predmeta sasvim dovoljno za potrebe fakulteta. Radno vrijeme referade smatra korektnim te navodi kako se svake godine ulaže u modernizaciju tehničke opreme fakulteta kako bi što kvalitetnije pratili europske obrazovne trendove.
Diplomski studij geodezije prevelik financijski zalogaj
Alen Harapin, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije primio je žalbe na neažurnu web stranicu, nepostojanje diplomskog studija geodezije, prednost studenata razlikovne godine iz Osijeka pri upisu na diplomski studij, loša računala bez licence za AutoCAD, manjak praktičnog rada i terenske nastave, nekorektan odnos pojedinih profesora prema studentima te izostanak klimatizacije u A zgradi. Studenti pohvaljuju dekana i pojedine profesore, čistačice, nadasve simpatične zaposlenice u referadi te šankere u menzi.
Harapin je rekao kako će se nakon angažiranja web urednika stranica fakulteta redovitije osvježavati te da je organiziranje diplomskog studija geodezije trenutno prevelik financijski zalogaj. Davanje prednosti studentima daleko lakše razlikovne godine u Osijeku pred Splićanima ne smatra nedostatkom, već jedinim poštenim postupkom evaluacije studenata, dok izostanak esencijalnog AutoCAD programa pravda financijskim stanjem te instalacijom 12 licenci, dok ostali kompjutori sadrže alternativnu varijantu. Manjak terenske nastave također je rezultat nedostatka sredstava zbog čega se organiziraju tek kraći izleti, dok su za promjene u pogledu odnosa profesora prema studentima nužna konkretna imena. Naglasio je kako je dekanova obaveza provesti razgovor s profesorima koji su najslabije rangirani u anketama. Krajem ljeta obećana je klimatizacija čitave A zgrade.
Tražit će se konkretna imena profesora
Studenti Sveučilišnog odjela za stručne studije žale se na nedostatak menze, nezainteresiranost i nestručnost pojedinih profesora, lošu povezanost javnim prijevozom, nedovoljno literature te predavanjima u kasnim popodnevnim terminima, dok hvale pristupačnost pojedinih profesora, novu funkcionalnu zgradu te česta gostovanja predavača. Pročelnik Odjela Ado Matoković rekao je kako je plan izgradnje nove menze u fazi idejnog projekta te kako se u pogledu nezainteresiranosti mora složiti s kolegom Harapinom i zatražiti konkretna imena koja su sadržana u knjizi, no nisu javno iznesena.
U pogledu povezanosti smatra kako to nije problem samog Odjela, već i grada Splita te da se u Slobodnoj Dalmaciji pisalo o nedostatku javne rasvjete pristupne ceste, izražavajući nadu u skoro pokretanje direktne autobusne linije. Navodi kako studenti koriste Moodle na kojem većina profesora objavljuje radne materijale te kako su predavanja stavljena u kasnije termine radi prilagodbe izvanrednim studentima koji čine više od polovice od 2 000 studenata na Odjelu. Zadovoljan je pohvalama studenata, posebno na brojne zanimljive gostujuće predavače.
Studenti Ekonomije zadovoljni Infolabom
Studenti su poprilično zadovoljni i na Ekonomskom fakultetu te uz pokude neprofesionalnosti i netransparentnosti cijena u kopirnici, neprovođenju Bolonje za pojedine predmete, referadi i pojedinim profesorima i asistentima ponajviše hvale opremljen Infolab s novim računalima i postavljanje bežične mreže, organizaciju fakulteta te pojedine profesore. Dekan Željko Garača nije skrivao zadovoljstvo pohvalama na račun organiziranosti fakulteta te je istaknuo kako je u Infolab prošle godine uloženo preko milijun kuna za nabavu nove opreme, uključujući i bežičnu mrežu fakulteta.
U pogledu kopirnice kaže kako je posrijedi ugovor s privatnom firmom te da ne sumnja u čovjeka koji dugi niz godina opskrbljiva studente skriptama. U pogledu neprovođenja Bolonje navodi studentske ankete kao jako bitne faktore, a naglašava i da ponekad studentima odgovara stari program izvođenja predmeta, pogotovo kod onih manjeg opsega. Pokude na račun neljubaznosti osoblja u referadi pomalo su ga iznenadile, a žalbe na profesore komentira kao nešto što se svugdje događa. Pohvalu je dobio u “mudrim” komentarima studenata riječima “Garača je kralj!”
Najviše žalbi na Kemijsko-tehnološki, Pravni i Prirodoslovno-matematički fakultet
Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu zaprimljeno je možda i najviše žalbi. Tako osim nesubvencioniranog prijevoza do laboratorijskih vježbi u Kaštel Sućurcu zamjeraju nepostojanje engleskog jezika kao izbornog predmeta, preklapanje predavanja i seminara, plaćanje za neobjavljenu rang listu prilikom upisa, nedostatak kemikalija, nemogućnost samostalnog rada na instrumentima, promociju bez kapica i toga te nedostatak Studomata. Još uvijek čekaju na preseljenje u novu zgradu s modernim laboratorijem na Kampusu. Pohvalili su tek pojedine profesore i asistente. Nažalost, nitko s fakulteta nije se pojavio kako bi se očitovao o iznesenim komentarima.
Isto se dogodilo i s upravama Pravnog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Mladi pravnici žale se na pojedine profesore i njihovo neredovito održavanje konzultacija, menzu, nepostojanje kolokvija, neorganiziranost referade, premale čitaonice, lošu web stranicu te izostanak bežične mreže, dok hvale uvođenje elektronske potvrde. Izdvojena je i jedna opaska anonimnog studenta:
“Profesori koji se progone po kaznenom postupku ne bi trebali predavati studentima o pravu.”
Studentima PMF-a smeta dislociranost fakulteta i pitanje konačnog preseljenja na Kampus, nedovoljno dobra organiziranost u vidu loših rasporeda i uvjeta rada, nedostatka prostora, informatička neopremljenost, radno vrijeme referade te nepostojanje tjedna pauze između predavanja i ispitnih rokova. Pohvalili su pristupačnost pojedinih profesora i asistenata, kao i ljubaznost osoblja.
Zadovoljstvo smještajem u studentske domove
Izneseni su i rezultati ankete o zadovoljstvu smještajem u studentskim domovima u Splitu koju je provela sama Udruga S4S. O žalbama i pohvalama očitovali su se ravnateljica SC-a Gordana Raos i rukovoditelj službe za studentski smještaj Matko Matković.
Tako stanovnici novootvorenog doma na Kampusu pohvaljuju blizinu fakulteta i menzi, opremljenost soba i ugodan interijer, mir i blizinu trgovina te autobusne stanice. Međutim, nisu zadovoljni prevelikom cijenom, neispravnim liftovima, nedostatkom menze u domu, zaključavanjem učionica i kuhinja, nenajavljenim upadanjem spremačica i glasnim zaposlenicima.
Matković je objasnio kako je problem više cijene u brojci od 600 studenata na 17 tisuća četvornih metara prostora kompleksa koji bi u drugačijoj izvedbi omogućio smještaj za 1 500 ljudi, čime bi pala cijena smještaja. Za liftove kaže kako su nadzorne kamere svjedočile studentima koji nasilno otvaraju i zatvaraju vrata lifta po noći te kako je dosad potrošeno preko 35 tisuća kuna za saniranje kvarova. Zaključavanje učionica i kuhinja rezultat je kaotičnih zabava prilikom useljenja studenata u dom pa se od sada studenti zadužuju kod zaštitara za posudbu ključeva za učionice. Naglašava kako po odluci ravnateljice SC-a čistačice mogu neovlašteno ući u sobu ako postoji osnovana sumnja da su u sobi neovlašteni stanari ili da se u sobi koriste nedopuštena sredstva.
Stanarima doma “Bruno Bušić” sviđa se blizina Marjana, menze i grada te društvo u domu, dok zamjeraju lošu prometnu povezanost s fakultetima, buku, trošne kupaonice, zastajkivanje Interneta te omjer plaćeno/dobiveno. Uprava SC-a naglasila je kako linija 17 staje točno ispod doma što je dovoljno za gradsko povezivanje te kako se trošne kupaonice pokušavaju bezuspješno financirati već 3 godine
Kažu kako je trenutno u planu saniranje krova ili nadogradnja još jednog kata za proširenje smještajnih kapaciteta te kako je cijena mala zbog lošeg stanja doma. Dodaju kako će dom vrijediti plaćenog novca jednom kada se aktualna problematika privede kraju.
S druge strane, stanari hostela Spinut hvale rangiranje studenata po godinama, blizinu Marjana i grada te domaću atmosferu i društvo, dok nisu zadovoljni previsokom cijenom, slabom uslugom, vlagom u sobama, bukom, slabim grijanjem i cjelokupnom lošom opremljenošću. Uprava smatra kako 630 kuna nije previše za smještaj, režije i besplatan internet te kako se trenutni problemi vlage već saniraju, a da je grijanje već riješeno.
Prijedlozi studenata odnose se na smanjenje cijene smještaja, obnavljanje smještajnih objekata, rješavanje problema ilegalnih stanara te osiguranje prostorija za fizičku aktivnost. Matković kaže kako kreću s osnivanjem komisija za ilegalce koje će provjeravati sobe te kako je zapravo najveći problem što studenti sami prodaju mjesto u domu kolegama iako su lani sve molbe dobile mjesto u domu. U pogledu prostorija za fizičku aktivnost otvorena su 4 igrališta i dvorana u sklopu novog doma na Kampusu.
Raos o natpisima vezanima uz Ultru
Gordana Raos osvrnula se na višu cijenu u domovima koja je posljedica velikih dugovanja Ministarstva obrazovanja prema SC-u. Rezultat toga je i smanjenje subvencija s ciljem usklađivanja potrošnje s državnim proračunom. Menza u novom domu bila je u projektu, no uz probleme prilikom izvedbe i gradnje doma, nestale su financije namijenjene opremanju menze te su se na kraju otvorili samo smještajni kapaciteti. Raos naglašava kako ne bi željela da se fakulteti presele u Mamuticu prije opremanja menze u domu zbog ionako ogromnih redova u postojećim menzama.
Za studentski restoran “Index” u gradu kažu kako je sudskim sporom napokon vraćen u vlasništvo SC-a te da je trenutno aktivna samo kantina, a da se u dogledno vrijeme očekuje i ponovno otvaranje samog restorana. Također je naglasila kako je Studentski centar u Splitu uputio dopis u Zagreb o vraćanju određenog dijela svote ušteđene promjenama u pravima na subvenciju koja bi tu subvenciju povratila na početnih 70 posto na sve artikle.
Osvrnula se i na nedavne medijske natpise prema kojima želi iseliti studente iz domova radi njihove komercijalizacije povodom elektronskog festivala Ultra. Svoju ideju naziva pokušajem komercijalizacije stambenih objekata SC-a koji je krivo shvaćen i zbog kojeg je izložena medijskom linču. Naglašava da se drugačije ne mogu osigurati financije za renoviranje objekata SC-a, u prvom redu kompleksa na Spinutu. Kaže kako je ista inicijativa postojala i prošle godine te kako se događaj planirao održati kasnije, no zbog internacionalnog karaktera to nije bilo moguće. Upućen je službeni dopis dekanima te je sve obavljeno u najboljoj namjeri i s boljitkom studenata u prvom planu, kaže Raos. Naglasila je i kako je bilo slučajeva studenata koji su lani svoje sobe prodavali sudionicima Ultra festivala te kako ove godine uvodi rigorozne kontrole.
