MLADI NA IZBORIMA

Treba li se prag glasovanja spustiti na 16 godina starosti?

Pitanje snižavanja dobne granice za sudjelovanje na izborima postaje sve glasnije uoči izbora za Europski parlament.

30.4.2024.

Pitanje promjena dobne granice za sudjelovanje na izborima ponovno je u centru pažnje uoči izbora za Europski parlament, ali i općenito u ovoj superizbornoj godini u Hrvatskoj. Dok većina zemalja postavlja prag glasovanja na 18 godina, nekoliko njih u Europskoj uniji, poput Belgije, Malte, Grčke i Austrije, dopušta glasovanje već od 16 godina. No, postoji li opravdanje za proširenje tog prava na sve članice EU-a?

Trenutno stanje

U ovom trenutku, samo četiri zemlje u EU imaju sniženu dobnu granicu za glasovanje. Točnije, zasad samo Austrija, Malta i Belgija dopuštaju mladima u dobi od 16 i 17 godina da glasuju na izborima za Europski parlament, a samo Austrija i Grčka (za mlade u dobi od 17 godina) to dopuštaju na nacionalnim izborima. Izbori na različitim razinama (lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj) provode se u skladu s različitim izbornim pravilima.

No, treba imati na umu da je u nekim državama članicama EU-a, poput Belgije, Bugarske, Grčke i Luksemburga, glasovanje na europskim izborima obvezno. Očekuje se da će u tim zemljama biti veći odaziv, nego u onima gdje je glasovanje dobrovoljno.

Vijeće Europe aktivno promiče snižavanje dobne granice na lokalnim i regionalnim izborima, što dodatno pokreće pitanje o proširenju tog prava mladima, a u ožujku 2022. godine Europski parlament postigao je kompromis o izborima za EU, koji je uključivao snižavanje dobne granice za glasovanje na 16 godina za sve države članice EU-a, osim ako države članice odluče drukčije.

Argumenti za i protiv

Za razmatranje snižavanja dobne granice za glasovanje važno je uzeti u obzir različite argumente, kako za, tako i protiv. Dok zagovornici ističu prednosti većeg uključivanja mladih u politiku i demokratske participacije, skeptici iznose zabrinutost o nedovoljnoj zrelosti mladih i potencijalnom političkom iskorištavanju. Osim toga, postavlja se pitanje obveznosti glasovanja i utjecaja na legitimnost izbornog procesa, posebice u zemljama gdje je glasovanje obvezno.

Argumenti ZA:

Veće uključivanje mladih – snižavanje dobne granice za glasanje omogućuje veće uključivanje mladih u politički proces i daje im priliku da izraze svoje stavove i interese.
Demokratska participacija – glasovanjem na izborima, mladi ostvaruju svoje demokratsko pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na njihovu budućnost.
Poticaj za političko obrazovanje – omogućavanje mladima da glasuju potiče ih da se educiraju o politici i društvenim pitanjima kako bi donosili informirane odluke.

Argumenti PROTIV:

Nedovoljna zrelost – postoji zabrinutost da mladi u dobi od 16 godina možda nemaju dovoljno zrelosti i iskustva za donošenje informiranih političkih odluka.
Političko iskorištavanje – postoji mogućnost da politički akteri iskoriste mlade kao manipulativnu skupinu, budući da su oni skloniji promjenama i utjecajima.
Obveznost glasovanja – u zemljama gdje je glasovanje obvezno, snižavanje dobne granice može dovesti do većeg broja neiskusnih glasača na izborima.

Razmišljanja stručnjaka

U raspravi o snižavanju dobne granice za glasovanje, organizacije poput Europskog foruma mladih i Gonga iz Hrvatske, iznose svoje argumente. Europski forum mladih pokrenuo je europsku kampanju za snižavanje dobne granice na 16 godina, naglašavajući potrebu za većim uključivanjem mladih u politički proces. Gong, s druge strane, zagovara spuštanje granice na 16 godina za sve izbore, naglašavajući da demokracija zahtijeva sudjelovanje svih onih na koje se odluka odnosi.

Također, uoči prethodno provedenih Parlamentarnih izbora, Gong je održao raspravu s vodećim strankama, na kojoj se povukla i tema snižavanja dobne granice za glasovanje. Tom prigodom SDP i Možemo podržali su Gongov prijedlog, dok su se Most, SDSS i Centar složili kako bi to mogla biti opcija nekad u budućnosti.

Rasprava o snižavanju dobne granice za glasovanje nije jednostavna. Uz argumente za i protiv, važno je uzeti u obzir potrebu za demokratskom participacijom i pravom mladih da budu aktivni sudionici u oblikovanju svoje budućnosti. Konačna odluka o tom pitanju trebala bi biti temeljena na argumentima stručnjaka, iskustvima drugih zemalja i konzultacijama s mladima.

OZNAKE: