Sveučilište u Rijeci nije uspjelo izabrati novog rektora: ponavljaju se izbori

Sveučilište u Rijeci nije uspjelo izabrati novog rektora za mandatno razdoblje od 2025. do 2029. godine jer su dva predložena kandidata dobila jednak broj glasova, prenosi Novi list. Jučer je Senat Sveučilišta u Rijeci birao tko će naslijediti aktualnu rektoricu Snježanu Prijić Samaržija nakon osam godina mandata. Dva kandidata koja su se borila za ovu poziciju su prorektorica za digitalizaciju i razvoj prof. dr. sc. Senka Maćešić i dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Goran Hauser, oboje su dobili 11 glasova stoga se izbori poništavaju i bit će raspisan novi natječaj, a izborni postupak će se ponoviti. Rok za izbor novog rektora ili rektorice je 26. travnja jer tada završava mandat dosadašnjoj rektorici. 
 

Što slijedi? 

Na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci objavljena je odluka o ponavljanju izbora rektora Sveučilišta u Rijeci za mandatno razdoblje 2025. - 2029. Natječaj za izbor rektora započinje 11. veljače i traje do 13. ožujka 2025. godine. Kandidati će biti objavljeni 18. ožujka, nakon čega će imati 30 dana za javno predstavljanje svojih programa. Kao i za prošle izbore, ako se prijavi više od dvoje kandidata, prvo će se održati predizbori, što znači da će svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća moći sudjelovati u izboru rektora tako da će glasati za dva kandidata koji će se nastaviti natjecati za ovu poziciju. Sjednica Senata na kojoj će se odlučivati o novom rektoru održat će se 25. travnja 2025. godine. 

Na mrežnim stranicama Sveučilišta mogu se pronaći programi rada do jučer aktualnih kandidata, a evo što su to u svojim programima nudili Senka Maćešić i Goran Hauser? 
 

Senka Maćešić 

Prorektorica za digitalizaciju i razvoj u svom programu rada ističe kako je potrebno provoditi redovita istraživanja zapošljivosti alumnija, organizirati predstavljanja i radionice o suvremenim modelima studijskih programa kao i predstavljanja inovacija u učenju i poučavanju koja provode sastavnice te prikupiti planove pokretanja novih studijskih programa, posebno onih na stranom jeziku kao i velikih izmjena postojećih. Uz to, smatra kako je bitno posvetiti se daljnjem uključivanju nastavnika i studenata u YUFE aktivnosti i razvoj YUFE saveza, pratiti utjecaj siromaštva i ostalih prepreka na uspješnost kako zadovoljavanja uvjeta za upis na studijske programe, tako i napredovanja i završavanja studija te ovisno o rezultatima stvarati nove adekvatne mjere. Zatim, jačati neovisnost, aktivnosti i utjecaj Studentskog zbora unutar Sveučilišta te podupirati rad Studentskog centra, Sveučilišnog savjetovališnog centra, Centra za sport, Studentskog kulturnog centra i svih koji rade na kvaliteti studentskog života. 

Kao neke od ključnih aktivnosti navodi podršku povezivanja istraživačkih i stvaralačkih skupina sa skupinama u inozemstvu, isto tako ističe važnost podupiranja poduzetništva povezivanjem s mogućim izvorima financiranja, održavanja infrastrukture i zgrada svih sastavnica te nastavak izgradnje Kampusa, isključivo u skladu s održivim razvojem.

Navodi i kako je bitno povezivati se s gospodarstvom u klastere u temama održivog razvoja, energetske učinkovitosti, učinkovitog upravljanja otpadom i dekarbonizacije, a smatra i kako treba značajnije prionuti povećanju projektno financiranih pozicija za doktorande i poslije-doktorande i na svaki način ih otvarati mladima koji će doći s drugih sveučilišta. 
 

Goran Hauser 

U svom programu rada dekan Medicinskog fakulteta ističe snage Sveučilišta poput visokog stupnja obrazovanosti i izvrsnosti zaposlenika u odnosu na druge subjekte, kreativnosti nastavnika i umjetnika, prepoznatljivosti znanstvenika te društveno korisnu osviještenost studenata, ali i tradiciju - više od 50 godina postojanja, prepoznatljivost u društveno političkoj javnosti zbog otvorenosti i multikulturalnosti, prepoznavanje potreba tržišta i zajednice pri uvođenju novih studijskih programa (studiji Logopedije i Farmacije), kao i sinergiju s lokalnim gospodarstvom te kvalitetne iskorake u međunarodnoj prepoznatljivosti, uz postizanje prepoznatljivosti ustanove u širim razmjerima.

No, navodi i slabosti Sveučilišta kao što su zastarjeli kurikulumi i metode učenja na svim razinama, kontinuirani pad broja studenata, loše upravljanje infrastrukturom, nedovršena digitalizacija poslovanja, izostanak sustavne podrške profesionalnom razvoju nastavnika u modernizaciji i inoviranju obrazovnih procesa te slaba zastupljenost u nacionalnim tijelima odlučivanja. Isto tako, navodi i nedovoljne smještajne kapacitete i neprepoznatljivost na sportskom planu. 

Kao glavni cilj ističe pokretanje snažnih procesa modernizacije svih aspekata djelatnosti, unaprjeđenje unutrašnjih sustava podrške sastavnicama te povećanje vanjske prepoznatljivosti Sveučilišta u Rijeci, istovremeno stvarajući identitet uključivog visokog učilišta koje kontinuirano njeguje i potiče dodatan razvoj postojećih uspješnih praksi. Zalaže se i za pokretanje besplatnih mjesečnih mrežnih novina kao informatora Sveučilišta u Rijeci koje bi bile kohezivni čimbenik za studente i djelatnike, predlaže programe uključivanja umirovljenika u život Sveučilišta u Rijeci te smatra da treba njegovati uključenost i zastupljenost studenata u svim upravnim i izvršnim tijelima Sveučilišta, osiguravajući da glas studenata bude uvažen, kao i pružiti administrativnu i logističku podršku Studentskom zboru.