BUDUĆA LOGOPEDINJA

Studiranje s disleksijom: kada uči definicije, Lana za svaku riječ ima i pokret

U srednjoj školi sam imala mogućnost da usmeno odgovaram gradivo, a na fakultetu sam mogla zatražiti produljeno vrijeme pisanja ispita

30.9.2022.

Disleksija – stanje koje sa sobom donosi teškoće u čitanju, a pred osobe koje istu imaju stavlja i brojne izazove na njihovom obrazovnom putu. Međutim, svi izazovi su savladivi, a da je tome tako dokazuje i apsolventica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Lana Križanić. Ona je za svoj studij izabrala, ni manje ni više, nego logopediju. Jedan od najtraženijih smjerova među maturantima, ali i smjer koji se bavi upravo njenim stanjem – disleksijom.

Kako saznajemo u razgovoru s Lanom, da ima disleksiju otkrila je već u trećem razredu, iako su prvi znakovi, dodaje, bili vidljivi i prije u prvom razredu. Učenje joj je bilo teško, a probleme s kojima se tada nosila uspoređuje i s probijanjem zida šakom. Razlog tome zašto baš ta usporedba je jasan, a to je zato što joj je proces svladavanja nastavne materije činio gotovo nemoguć.

U prvom i drugom razredu simptomi nisu bili toliko očiti jer je tada i ostalima u razredu čitanje bilo nešto novo i zahtjevno, ali u trećem razredu većina djece počinje tečno čitati i čitanje postaje automatizirano. Kod mene to nije bilo tako i tada je mama primijetila da nešto nije uredu, rekla nam je apsolventica logopedije ERF-a Lana Križanić.

U osnovnoj školi, kaže, još nije dovoljno poznala sebe i svoju disleksiju te je još uvijek otkrivala koje strategije učenja joj najbolje odgovaraju. Profesori nisu bili 'baba roge', a njihovo razumijevanje pomoglo joj je da savlada sve eventualne prepreke koje bi joj se našle na putu.

Najviše sam poteškoća zapravo imala s vremenom, ponekad ne bih stigla riješiti test do kraja, zbog toga sam u srednjoj školi imala mogućnost da usmeno odgovaram gradivo, a na fakultetu sam mogla zatražiti produljeno vrijeme pisanja ispita, dodala je naša sugovornica.

Svaki izazov traži svoje rješenje pa je tako naša sugovornica s vremenom razvila i strategije učenja koje su joj olakšale svladavanje gradiva, a jedan od onih koje izdvaja je korištenje pokreta ruku tijekom učenja definicija.

Kada učim neku definiciju napamet, svaka riječ te definicije ima svoj pokret i to mi jako pomaže da bolje upamtim definicije. Inače sam vizualni tip pa mi puno pomaže kad si nešto mogu tako vizualno predočiti pokretima, bojama, mentalnim mapama, objasnila je Križanić.

Što se tiče prilagodbe literature, objašnjava, postoje aplikacije koje omogućuju grafičku prilagodbu teksta kao na primjer Omotype aplikacija. Ipak, kaže Križanić, ta aplikacija je više korisna srednjoškolcima, nego studentima jer omogućuje grafičku prilagodbu teksta gotovo svih književnih djela koja su na popisu lektire.

Trenutno sam na apsolventskoj godini - sve ispite sam riješila, još mi je samo preostalo napisati i obraniti diplomski rad. Tijekom studiranja sam ponekad mislila da mi disleksija otežava studiranje, premda to naravno dijelom je istina, jer zapravo većinom učimo čitanjem, a naučeno najčešće pokazujemo pisanim putem (ispitima, testovima, seminarima), mislim da sam u trenucima najviše ja sama sebi otežala kada sam si postavila neke previsoke ciljeve i kada nisam imala razumijevanja prema samoj sebi. Kada sam shvatila da uspješna mogu biti i bez da imam sve petice, studiranje mi je postalo lakše i zanimljivije, zaključila je apsolventica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i buduća logopedinja Lana Križanić.

Iz razgovora s Lanom, jasno je kako osobe s disleksijom uspješno završavaju i fakultete jer činjenica da imate disleksiju ne znači kraj, već samo novi početak. Disleksija je stanje koje će od vas zahtjevati veći angažman, ali s dovoljnom razinom motivacije i vlastitom inicijativom svaki izazov će biti savladiv.

Kako prepoznati znakove disleksije?

Prema navodima Hrvatske udruge za disleksiju, disleksičari najčešće pokazuju:

1. Teškoće u povezivanju grafema s fonemom (slovo - glas), povezivanju glasova i slogova u riječi, strukturalne pogreške (vrata-trava, novi-vino).

2. Zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u...), zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije)

3. Zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im...), zamjene riječi (mračni-mačka, dobar-obad), dodavanje slova i slogova (brada-barada, brod-borod..)

4. Ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena), teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12-21)

5. Teškoće u slijedu smjera čitanja, vraćanje na već pročitani red, izostavljanje riječi i cijelih redaka, čitanje riječi na nekoliko pogrešnih načina

OZNAKE: