Usvajanje čitanja dubinski mijenja strukturu mozga
Istraživanje je pokazalo da usvajanje čitanja i pisanja mijenja dubinske strukture mozga, što će pridonijeti liječenju disleksije i smanjivanju nepismenosti.
Istraživanje je pokazalo da usvajanje čitanja i pisanja mijenja dubinske strukture mozga, što će pridonijeti liječenju disleksije i smanjivanju nepismenosti.
U ljudskoj su evoluciji čitanje i pisanje relativno nove funkcije na koje se i ljudski mozak, kada su se pojavile, morao prilagoditi. Poglavito se to odnosi na dijelove mozga koji kontroliraju vizualni sustav jer su se morali povezati sa sustavom za kontrolu jezika i govora. Dugo su znanstvenici i istraživači vjerovali da se ovaj proces događa u kori velikog mozga, odnosno u njegovu vanjskom dijelu, no nedavna su otkrića pokazala da čitanje aktivira puno dublje strukture mozga, piše Mentalfloss.
Istraživači s Instituta Max Planck shvatili su da su dijelovi mozga koji su uključeni u prepoznavanje složenih objekata poput ljudskih lica uključeni i u pretvaranje slova u jezik te su, kako bi pobliže istražili taj proces, proveli istraživanje na nepismenim ljudima. Ispitanike su izabrali u Indiji gdje je 63 posto stanovništva nepismeno, a među njima u većini su bile žene u tridesetima nesposobne za čitanje i jedne jedine riječi.
Ispitanice su podijelili u dvije skupine – eksperimentalnu koja je bila podvrgnuta šestomjesečnim treninzima čitanja i kontrolnu koja iste treninge nije prolazila. Obje su skupine prije istraživanja i poslije njega poslane na magnetsku rezonancu. Čitanju devanagarija, silabičkog pisma koje se koristi za zapisivanje skupine indijskih jezika, podučavao ih je profesionalni instruktor.
FOTO: Flickr
Tijekom prvoga su mjeseca podučavanja sudionici ispitivanja naučili pročitati 46 devanagarijskih grafema te otprilike 200 dvoslogovnih riječi. U drugom su mjesecu poučavani pisanju i čitanju jednostavnih rečenica, dok su tijekom trećega mjeseca naučili višeslogovne riječi i osnovna gramatička pravila. Nakon šest mjeseci treninga, ispitanici koji su na početku sami znali čitati otprilike osam riječi, dosegnuli su razinu čitanja koju imaju učenici u prvom razredu osnovne škole.
Kada su znanstvenici pogledali rezultate magnetske rezonance dobivene prije istraživanja i nakon njega, očekivali su da će pokazati ono što su već tada znali – da je došlo do promjena u kori velikog mozga jer je to dio mozga koji se najbrže prilagođava promjenama i novim izazovima. Međutim, snimke su pokazale kako je tijekom treninga koji su ispitanici prošli došlo do promjena u dubinskim dijelovima mozga – talamusu i moždanom deblu. Do promjena je u tim dijelovima mozga dolazilo jer su se upravo oni aktivirali kako bi pomogli kori pri filtriranju važnih informacija za čitanje i pisanje koje su do njih dolazile kao dio vizualnih podražaja.
Istraživanje je pokazalo da je mozak odrasle osobe puno prilagodljiviji nego što se dotad mislilo, a podaci dobiveni ovim istraživanjem bacili su potpuno novo svjetlo na moguće uzroke poremećaja čitanja, odnosno disleksije. Isto tako, svjesnost o brzoj prilagodljivosti dijelova mozga zaslužnih za čitanje i pisanje mogla bi imati veliko društveno značenje ako se uzme u obzir broj nepismenih ljudi na svijetu jer mogu pripomoći u izradi programa čitanja i pisanja s kojima je šansa usvajanja ovih vještina puno veća.
