LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Rezultati ankete

Studenti uglavnom ne podržavaju medicinu na HKS-u: „Ovo je šamar svim studentima medicine državnih fakulteta”

Među studentima koji su ispunili anketu o novom studiju njih 51,2% studiraju medicinu ili srodni studij, a sveukupno čak 69% anketiranih ne podržava medicinu na HKS-u.

Među studentima koji su ispunili anketu o novom studiju njih 51,2% studiraju medicinu ili srodni studij, a sveukupno čak 69% anketiranih ne podržava medicinu na HKS-u.

Nakon što je priča o pokretanju studija medicine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu poprilično podijelila studente, proveli smo anketu prema kojoj je oko 69% studenata protiv pokretanja ovog studija medicine, 28% njih isto podržava, a nekolicina je indiferentna ili podržavaju ako će biti riječ o kvalitetnom studiju.
Vezano: Počinje izvođenje studija medicine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu; primit će do 43 studenta
Među anketiranima njih 74,3% ženskog je spola i uglavnom se radi o osobama starima između 19 i 25 godina – 79%, nešto je manje njih staro 26 i više godina, dok je onih mlađih od 18 godina manje svega troje. 

FOTO: Studentski.hr

Studenti koji podržavaju novi studij

Među studentima koji ne podržavaju pokretanje studija medicine veći je dio njih koji studiraju medicinu ili srodne studije, no ima i onih koji ne vide problem u tome. Evo i zašto ga podržavaju:
– Zašto ne? Potreban nam je studij, a da ga je pokrenulo bilo koje sveučilište koje nema naziv “katoličko” u sebi svi bi bili oduševljeni. Mislim da se trebamo riješiti svih predrasuda, na većini se radi, ali riječ katoličko i dalje vuče veliku mržnju na sebe zbog nekolicine dvoličnih ljudi. – piše studentica treće godine.

– Zato što i sama studiram na tome fakultetu srodan smjer i znam kako se nastava izvodi i praksa i profesori su visokoobrazovani ljudi. – piše studentica sestrinstva na HKS-u.

– Jer ne vidim ništa sporno u otvaranju novog fakulteta koji će pružiti jednaku ako ne i bolju edukaciju budućih liječnika. – napisala je studentica treće godine na HKS-u.

– Manjak je liječnika. – piše studentica 5. godina na zagrebačkom MEF-u.

– Zanimanje doktora je svakako deficitarno, a oni su društvu potrebni. Dosta ih ode iz Hrvatske, kad već ostali faksevi ne žele povećati kvotu bio je red da se otvori još jedan studij. – piše studentica prve godine na zagrebačkom MEF-u.

– Zbog toga što je MEF u Zagrebu već dugo krovna institucija hrvatske medicine i kao takva se previše opustila. U znanosti smo u najmanju ruku prosječni, a u edukaciji smo kriminalni. Vjerujem da će ovaj novi studij medicine zaposliti osobe koje će unatoč svojoj ideološkoj orijentaciji biti sposobniji i više će se baviti studentima nego većina profesora i ostalog nastavnog osoblja na MEF-u koji su tu mahom jer su podobni, a ne sposobni.

– Zašto ne, to što je u nazivu Sveučilišta katoličko ne znači da se sve vrti oko Isusa Krista na tom sveučilištu. To je sveučilište kao i svako drugo i mislim da ima pravo otvoriti bilo koji smjer, pa bila to i medicina. – izjavio je student četvrte godine sestrinstva na HKS-u.

– Vizija modernog kurikula, krnja za sada. Fali radne snage u medicini. – piše student zagrebačkog MEF-a. 

– Stalno isticanje manjka liječnika i mali broj upisanih studenata. Istovremeno, nitko ne postavlja pitanje o broju studenata koji studiraju na engleskom jeziku i čija upisnina za studente Republike Hrvatske predstavlja neostvariv san. – piše studentica medicine u Splitu.

– Jer su državni studiji medicine izrazito loše organizirani i potreban je veći kadar doktora medicine u Hrvatskoj. – piše student 2. godine ZVU-a.

– Jer koncept studija medicine pri Katoličkim sveučilištima nije nikakav novitet u svijetu te Hrvatskoj nedostaje medicinskog kadra. – piše student 6. godine Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

– Poznato je da nam nedostaje liječnika. Vjerujem da su prilikom procesa odobravanja studija, već dovoljno naišli na poteškoće, zbog čega su morali dokazati da će studij biti kvalitetan, a predavači adekvatnog znanja. Ne smatram da su niti drugi studiji koji nisu povezani s Katoličkom Crkvom u potpunosti nepristrani i kvalitetni, stoga smatram da uvođenje konkurentnog studija može samo dovesti do pozitivnog učinka i na kvalitetu drugih studija s obzirom na prisutnost konkurencije. Svakako mislim da nam nedostaje etičnosti u medicini pa me raduje pomisao da bi se na ovom Sveučilištu moglo više govoriti o tome i dovesti do veće kvalitete liječničke prakse. – piše studentica 4. godine farmacije.

– Mislim da tu nema niša loše pa zašto ne... ipak je katolički onda ne može da ne valja. – napisala je studentica sestrinstva mostarskog fakulteta.

– I sama se obrazujem na HKS-u (sestrinstvo) i imam same riječi hvale za ovaj fakultet od organizacije do pristupačnosti i otvorenosti predavača, uče nas kako da čovjeka gledamo kao čovjeka, a ne bolest koju ima i smatram da će tako učiti i buduće doktore koji će se obrazovati na HKS-u. Mislim da ne treba ograničavati obrazovanje na par fakulteta medicine, već pružiti priliku novim fakultetima. – piše studentica sestrinstva na HKS-u.

– Smatram da će to biti bolji pogled na medicinu. Problem medicine u Zagrebu su profesori koji se u mnogim situacijama ponašaju sadistički i nehumano. Također, ljudi koji upisuju MEFZG su uglavnom usmjereni na sebe, svoju karijeru, a premalo na to što liječnička profesija zapravo je, pomaganje ljudima. – piše studentica druge godine MEFZG-a.

– Inovativan način studiranja. Odmicanje od austrougarskog stila štrebanja nepotrebnih činjenica napamet. Ni jedan predmet ne fali, nego su drugačije koncipirani. Da sad biram fakultet ne bih odabrao MEFZG nego upravo ovaj na HKS-u. – napisao je student 4. godine.

– Hrvatskoj nedostaje medicinskog kadra, bolnice nemaju dovoljno zaposlenih, liste čekanja su dugačke, mislim da je HKS već sa studijem sestrinstva pokazao da može na tržište rada staviti kvalitetan kadar te da je širenje na studij medicine odlična odluka. Kao alumni istog Sveučilišta znam da vjeroispovijest nije kriterij upisa fakulteta i da se nastava održavala isključivo znanstveno i objektivno i ne sumnjam da će se tako i nastaviti. Prof. Dr. Karlović je iznimno stručan psihijatar i doktor i vjerujem da će držati do održavanja najviših standarda nastave, znanosti i rada. – naveo je jedan od anketiranih.

– Zato što doktora uvijek nedostaje, a da rade sve po knjigama za medicinu koje koristi trenutna medicina ne bi nimalo zaostajali za pravom medicinom. Plus, dosta je više otvaranja ekonomije i menadžmenta. A i u struci u kojoj se trenutno školujem postoje TVZ Graditeljstvo i Građevinski fakultet u Zagrebu što je odlično. Nikakvih tenzija između ova dva fakulteta nema dapače međusobno se cijenimo. Deficitarna zanimanja uvijek su poželjna.

– Zato što i Hrvatskom katoličkom sveučilištu treba dati priliku da se iskaže, ne možemo suditi o nečemu čemu nismo dali priliku i ne znamo kako funkcionira. I s druge strane, velika većina hrvatskog naroda koja nažalost kaže da znanost i Crkva jednostavno ne idu zajedno grdno se vara, a to pokazuje samo jedno: zaostalost, needuciranost i neinformiranost. A reći ću samo jednu stvar: Znanost i Crkva se nadopunjuju. Svaka obrazovana osoba ovo će vam potvrditi. Toliko smo zaostali kao nacija da nam se nažalost mišljenje temelji na predrasudama i iskrivljenim tezama. Svatko zaslužuje priliku, pa tako i studij Medicine na HKS-u. 

– Bit će to  edukacija koju će voditi medicinski i etički odlični profesori u dobroj atmosferi HKS-a. – piše liječnik koji je 90-ih pohađao MEFZG.
Oni koji su se izjasnili da podržavaju novi studij uglavnom su kao razlog naveli to što u Hrvatskoj nedostaje liječnika, što će biti više mjesta za one koji žele upisati studij medicine, smatraju da će konkurencija dovesti do samo još bolje situacije jer će se fakulteti morati više truditi opravdati svoj status.

HKS povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata provodi niz prigodnih aktivnosti



Studenti koji podržavaju ovaj studij smatraju da će on biti ravnopravan ostalima. Neki su istaknuli da u društvu prevladava određena stigma zbog toga što je riječ o katoličkom sveučilištu, no da to u praksi ne utječe toliko na sami studij. Također, neki studenti ne vide ništa sporno jer tvrde da su i sami studenti HKS-a i svjesni su da se moraju itekako namučiti za prolaz. Neki se, pak, oslanjaju na to da će vrijeme sve pokazati.

Sporan je studijski program

Prije nego iznesemo odgovore studenata koji ne podržavaju studij medicine na HKS-u, važno je dobiti uvid u kolegije koji će se izvoditi u sklopu studija medicine ondje jer je upravo on ono što zamjeraju oni koji ne podržavaju novi studij. 

FOTO: Hrvatsko katoličko sveučilište
 

Zagrebački studentski zbor želi kvalitetniju hranu u menzama, pokrenuo anketu među studentima


Studenti ostalih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj uglavnom zamjeraju to što u programu nisu navedeni kolegiji poput patologije, farmakologije, fiziologije, patofiziologije i drugih. Studenti medicine na HKS-u kroz četiri će godine imati kolegij medicinska humanistika koji se sastoji od sljedećeg: Uvod u teologiju, Uvod u medicinu, Povijest medicine, Socijalna medicina, Medicinska sociologija, Medicina u književnosti i filmu, Etika i deontologija, Medicinsko pravo, Zdravstvena politika.

Detaljan opis studijskog programa dostupan je na poveznici.

Studenti koji ne podržavaju novi studij

Kao što smo već naveli, neki studenti medicine ili srodnog studija, zapravo veći dio njih koji je ispunio anketu, protivi se medicini na HKS-u. Evo kako to argumentiraju:

– Studiju medicine nije mjesto na Katoličkom sveučilištu. Pošto nema prijemnog, imam osjećaj da će se na ovaj studij upisivati oni koji nisu uspjeli upasti na MEFZG, ali su dovoljno bogati da mogu platiti 38 000 kuna za godinu. – kaže studentica 3. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

– Jer se može povećati upis na već postojećim fakultetima ako postoji potreba za time. Također se mogao otvoriti MF u Puli te tako barem malo decentralizirati državu. Također, mislim da su vremena gdje je crkva otvarala medicinske fakultete davno prošla – u 16. st.

– Jer će ga upisivati nesposobni da upadnu na MEFZG.

– Teološki diskurs nema što tražiti u području bilo koje znanosti, kamoli medicine. 

– Privatan (i skup) studij medicine plodno je tlo za kupljene diplome s nedovoljnim znanjem koje mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama u liječenju ljudi. – piše studentica zagrebačkog MEF-a. 

– Zbog toga što fali pola predmeta s pretklinike, odnosno prve tri godine studija koje su neophodne bez pogovora za praćenje i razumijevanje klinike, prakse i sljedeće tri godine. – piše studentica MEFOS-a.

– Zbog toga što bi bilo logičnije povećati upisnu kvotu studenata na postojećem fakultetu i prema popisu nastavnika čini se da će velik dio nastave držati teolozi i psiholozi. – smatra studentica medicine u Zagrebu.

– Smatram da će ostali medicinski fakulteti biti na višim razinama, ne slažem se s kriterijima koji se trebaju ispuniti kako bi se upalo na fakultet (15% intervju). Uz sve to smatram da bi bolje bilo otvoriti još jedan javni medicinski fakultet u gradu u kojem ga još nema (na primjer Pula).

– Apsurdna odluka. Nije regularno i transparentno otvoren. Upitno je kako će se uopće održavati nastava. – tvrdi studentica treće godine stomatologije u Zagrebu.

– Smatram da će time biti narušena jednakost pri upisu na medicinski fakultet jer će mogućnost upisa na ovaj medicinski fakultet imati djeca bogatih roditelja koja nemaju kapaciteta da upadnu na državni medicinski fakultet. Upisivat će ga privilegirana djeca s lošijim ocjenama iz matura.  – mišljenje je studentice farmacije u Zagrebu.

– Prvenstveno ne podržavam pokretanje ovog studija zbog programa koji ima dosta nedostataka. Nedostaje pretkliničko, osnovno znanje koje je ključ razumijevanja patoloških zbivanja, odnosno same klinike. Također, sumnjam da će kroz druge kolegije uspjeti nadoknaditi gradivo pretklinike koju mi studenti medicine državnih fakulteta učimo prve tri godine studija. Uostalom, ovom studiju nedostaju veliki kolegiji koje svaki doktor medicine mora znati poput farmakologije, imunologije i drugi. Jednostavno, njihov program je smiješan. Ovo je šamar svim studentima medicine državnih fakulteta, ali iskreno se nadam da to neće biti šamar njihovim budućim pacijentima, vrijeme će pokazati svoje.  Vjerujem da će s tog fakulteta izaći doktori s dosta praktičnog znanja (koliko sam shvatila po njihovom programu to je ključ studija), ali bez osnovnog znanja i razumijevanja samih bolesti. Ne smeta mi što je na katoličkom sveučilištu iako i to ima svojih apsurda. – smatra studentica 4. godine medicine u Osijeku.

– Medicina i katolička vjera nemaju veze jedno s drugim te ne vidim razlog zašto bi jedan takav fakultet imao studij medicine, pa većina vjerojatno ne vjeruje ni u evoluciju.

– Zbog plana i programa koji nije ni sličan ostalim faksevima u Hrvatskoj te im nedostaju najteži i ključni predmeti kao što su patologija, farmakologija, fiziologija i patofiziologija te dijelovi iz anatomije, a koji su ipak potrebni za razumijevanje raznih bolesti te pristup samom pacijentu, liječenju i terapiji. Također, samim time što se ovaj studij plaća, daje se do znanja da je ovaj studij samo za one boljeg statusa, odnosno bitnije je imati novce za platiti studij nego sam trud i uspjeh. Opet su oni slabijeg ekonomskog statusa ovdje diskriminirani. – navodi studentica 3. godine medicine u Rijeci.

– Javna je tajna da je HKS jedan od popustljivijih fakulteta u Hrvatskoj. Zadnja stvar koja nam treba su neobrazovani doktori koji su platili diplome. – piše jedan FER-ovac.

– Apsurdan plan i program nastave. Sve najvažnije kolegije koje bi jedan student medicine trebao položiti u njihovom planu i programu se ne spominju. Kombinacije takvih kolegija u jedan, te rastavljanje nekih drugih kolegija na bitno manje cjeline kako bi se dobio prividno isti broj predmeta nema smisla. Ali ništa drugo za očekivati od privatnog fakulteta. Uostalom potreba za liječnicima je trebala dovesti do toga da se povećaju upisne kvote na već postojećim fakultetima u Hrvatskoj, a ne do otvaranja novog fakulteta gdje godina košta 38 tisuća kuna i koji će moći upisati samo izabrana populacija. – mišljenje je studentice 5. godine zagrebačkog Medicinskog fakulteta.

– Takozvani fakultet ne pokriva niti 10 posto predmeta koji se odrađuju na normalnim studijima (imunologija, patofiziologija, patologija, biokemija) stoga je apsurdno da je diploma na kraju studija jednaka nama i njima. Sramota za Sveučilište. I samo još jedan pokazatelj koliko je jadna ova država. – smatra studentica 5. godine MEFZG-a.

– Iz nekoliko razloga, a prvi i najbitniji je kurikulum u kojem nema, između ostalog, kolegija kao što su npr. patologija, farmakologija i patofiziologija čije je znanje nužno za svladavanje kliničkih predmeta. Drugo je izjednačavanje diplome studenata pravih medicinskih fakulteta s ovom, što je ujedno i pljuska svima nama koji smo uložili jako puno truda da bi dobili svoju diplomu. Smatram da je pokretanje ovakvog medicinskog fakulteta katastrofa koja će imati dalekosežne posljedice ne samo na značenje i vrijednost diploma s pravih medicinskih fakulteta nego i na zdravstveni sustav i život ljudi. Ako HKS toliko jako želi osnovati medicinski fakultet neka napravi kurikulum po uzoru na ostale medicinske fakultete u Hrvatskoj kako bi sačuvao dignitet i važnost diplome i titule doktora medicine. – tvrdi student 5. godine MEFZG-a.

– Tablica kolegija po godinama je ruglo u usporedbi s Medicinskim fakultetom u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Ne vjerujem u objektivnost izučavanja medicine na Katoličkom sveučilištu jer će se religija previše petljati u gradivo i način njegova tumačenja i podučavanja. Ne vjerujem da će biti jednako kvalitetno, niti da će liječnici s tog fakulteta biti jednako kvalitetni i s jednakim znanjima, a i nejasno je kako bi se uopće njihov položaj uredio. A priziv savjesti na kojem će sigurno inzistirati na faksu za svašta im isto ne ide u prilog i izazvat će velike probleme koji već i sada postoje, a kamoli ne kad se crkva izravno upetlja u medicinu. – navodi studentica 4. godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

– Jer je previše pretkliničkih predmeta koje slušaju ostali medicinski fakulteti ili izbačeno ili stavljeno u drugi plan u sklopu nekih skroz nelogično sklopljenih predmeta (anatomija, histologija, embriologija, medicinska biologija, biofizika i biokemija, farmakologija, patologija!!!, patofiziologija, fiziologija itd). Dakle, ako učim npr. o sustavu renin-angiotenzin-aldosteron (kod nas fiziologija) hoće li se to učiti pod predmetom trup, glava i vrat ili nečemu totalno trećem ako obuhvaća više komada tijela kako su oni razdvojili? A i to što su im ekstremiteti nepostojeći mi je isto ekstremno glupo. Ljudi ne obolijevaju na tim mjestima, ja sam nešto krivo učila? – piše studentica 3. god MEFOS-a.

– Smatram da bi se vjerski stav nametao i medicini, veliki sam vjernik, ali mislim da se vjera i medicina ne bi trebale miješati. – piše studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu.

– Ne podržavam jer je plan nastave prije svega komičan. Osobno na Stomatološkom fakultetu prolazim 10 puta više medicinskih predmeta, od fiziologije, patofiziologije, patologije, histologije da i dalje ne nabrajam, a ovo izgleda kao totalno nepovezan fakultet, a u krajnjoj liniji da studenti po završetku studija stječu titulu dr. med. i poistovjećuju se drugim medicinskim fakultetima. – piše studentica 4. godine stomatologije.

– Loš, nepotpun program nastave. Crkvi nije mjesto u podučavanju medicine zbog pretjeranog cenzuriranja potrebnog znanja. Zagrebu ne treba 340 studenata po godini, i ovako se premalo specijalizacija raspisuje pa ovime dodatno tjeramo mlade liječnike na odlazak iz Hrvatske… Poboljšati uvjete rada mladih liječnika (veći broj specijalizacija, ukidanje zateznih godina nakon specijalizacije zbog kojih se mora ostati u istoj bolnici u trajanju odrađene specijalizacije ili barem skraćenje tog perioda na 1-2 godine. Ako se mogao ukinuti staž pa što se ne bi i to ukinulo… Naravno po uzoru na EU – npr. Njemačka to nema, poboljšati mobilnost između bolnica, omogućiti slobodniju razmjenu (zamjenu) specijalizanata među bolnicama, poboljšati dodatne edukacije diplomiranih liječnika (poslijediplomski, kongresi, tečajevi, sufinanciranje edukacije van Hrvatske uz povratak u RH), uložiti u noviju opremu, osuvremeniti bolnice, povećati broj zaposlenih liječnika i ostalog osoblja u bolnicama na potrebne brojeve, a ne minimalac koji je sposoban održavati situaciju i raditi za više ljudi, vratiti dugove farmaceutskim firmama pa da konačno osoblje i pacijenti ne moraju strepiti hoće li lijek biti dostupan, lijekove koji se koriste (ili bi se koristili da su dostupni u RH), a da nisu na listi HZZO-a staviti na dotičnu listu… A ne povećavati broj studenata kad već ni postojećima nema uvjeta za normalni rad.. – mišljenje je studentice 5. godine Medicinskog fakulteta u Splitu.

Studenti koji ne podržavaju ovaj studij, naravno, ne smatraju da će on biti ravnopravan s ostalim medicinskim fakultetima u Zagrebu. Kao razloge uglavnom ističu sve što se navodi u prethodno navedenim odgovorima, a ponajprije razlike u programu. 

FOTO: STUDENTSKI.HR