"Studenti su prije bili nabrijaniji, više su se borili za svoja prava"
Zanimljivom raspravom sa stručnjacima iz Hrvatske i susjednih zemalja, završio je treći i posljednji dan Edukacijskog naselja na Cvjetnom.
Zanimljivom raspravom sa stručnjacima iz Hrvatske i susjednih zemalja, završio je treći i posljednji dan Edukacijskog naselja na Cvjetnom.
Studentska prehrana, smještaj, stipendije i rad teme su koje su oduvijek bitne za normalan život studenata. Upravo su o njima studenti u utorak mogli raspraviti s predstavnicima MZOS-a te studentskim predstavnicima iz susjednih zemalja. Pod moderatorskom palicom studentskog pravobranitelja Matije Kikelja, u raspravu su uključeni bivša pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ružica Beljo-Lučić, Ivana Krznar iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, TIjana Isoski iz European Students Uniona te Andraž Silar iz Studentske organizacije Slovenije. Na raspravu iz osobnih razloga nije došao novi sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak.
Svakako najvažnije pitanje bilo je davanje veće važnosti socijalno-ekonomskim kriterijima kod vrednovanja natječaja za stipendije, ali i skandalozno kašnjenje tih istih stipendija.
– Pokušali smo staviti u prvi plan socijalno-ekonomsku kategoriju. Smatramo da izvrsnost nije sva u studiranju i da ne bi ona trebala biti primarno mjerilo. Evo, ove godine se prijavilo 10 tisuća ljudi za stipendije. Dobilo ih je stipendiju oko pet tisuća, a realno su ju trebali dobiti - svi. – rekla je Ružica Beljo-Lučić.
Na pitanja o kašnjenju državnih stipendija osvrnula se Ivana Krznar:
– Stipendije kasne zbog velikog i sporog birokratskog aparata. Početkom godine dogodile su se još neke stvari kao što je donošenje novog pravilnika u koji smo htjeli uključiti veću socio-ekonomsku komponentu. Ravnatelj Zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu također je dao ostavku, pa je i to otežalo proces.
Andraž Silar rekao je da u Sloveniji studenti prime državne stipendije također nakon Nove godine, a da je za njih skandalozno da stipendije dolaze nakon drugog mjeseca. U Sloveniji je bolja i situacija sa studentskom prehranom. Slovenski studenti mogu svoju subvenciju koristiti u brojnim restoranima i fast foodovima diljem države, a ne samo u menzama. Ipak, zabranjeno im je koristiti subvenciju nakon ponoći jer su u ministarstvu utvrdili da ne žele subvencionirati njihove obroke nakon izlazaka u noćni život.
Što se tiče studentskoga rada, Tijana Isoski istaknula je da su studenti u gotovo svim zemljama Europe primorani raditi uz fakultet. Iznimke su Poljska i baltičke zemlje. O problemu neplaćenih studentskih praksi rekla je:
– Gotovo svaki fakultet nudi studentima praksu, no malo praksi se plaća. Studente se u gotovo svim državama izrabljuje kao jeftinu radnu snagu. Potplaćeni su, a prakse odrađuju besplatno umjesto da su im ti sati plaćeni. –
Prosječan student ipak najviše novca potroši na smještaj. Dobro znamo koliko koštaju kvadrati malih stanova za razliku od kvadrata malih studentskih soba. Hrvatska nema dovoljno mjesta, no MZOS je spreman izdvojiti 123 milijuna eura po tom pitanju.
– Planiramo izgraditi novih kapaciteta za 3 tisuće studenata, a već smo obnovili kapacitete od 5 tisuća kreveta. Novi studentski dom s čak 500 mjesta gradit će se u Dubrovniku, a studentski smještaj unaprijedit ćemo kroz 3-4 godine u svim sveučilišnim gradovima. – rekla je Ivana Krznar.
Zanimljivu raspravu, nažalost, nije popratio preveliki broj zainteresiranih. Ružica Beljo-Lučić upravo je tu nezainteresiranost izdvojila kao velik problem kod današnjih studenata:
– Očekivala sam da će se na ovoj raspravi pojaviti više studenata. Unazad par godina studenti su bili aktivniji, nabrijaniji, više su se borili za svoja prava. –
Ovim je Edukacijsko naselje u skolopu SCool Festa na Cvjetnom zatvoreno, no najveći studentski festival daleko je od svoga kraja. U dvorištu Studentskog centra u Zagrebu možete večeras od 20 sati poslušati Nenu Belana, Edu Maajku, a kasnije RnB Confusion. Za vikend nas očekuju Studentski dani sporta, a sve će završiti legendarnom Šarijadom.
