Stanari zagrebačkih domova ujedinjeni: "Bicikle nećemo ostavljati na kiši i suncu"

Nemirima u studentskom domu Cvjetno naselje ne nazire se kraj. Naime, studenti svoje bicikle ne mogu ostavljati u unutrašnjosti paviljona, već je dvorište doma predviđeno za njihovo parkiranje. Predvorja u kojima je to bilo moguće prijašnjih godina, prenamijenjena su u druge svrhe, a stalci za parkiranje koji su se tu nalazili pomaknuti su tijekom rekonstrukcije. Problem je to i ostalih zagrebačkih studentskih domova: Stjepan Radić, dr. Ante Starčević i Lašćina.

Studenti su sada prisiljeni ostavljati svoja jedina prijevozna sredstva na otvorenom. Ne samo da su nezaštićena od krađe, nego su izložena različitim vremenskim neprilikama koje nepovoljno utječu na njihovu konstrukciju. Domski odbor Cvjetno naselje progovorio je u ime svih stanara te je odlučan u pronalasku rješenja problema. U razgovoru s Nediljkom Jerkovićem, predsjednikom ovog tijela, saznali smo da su već uputili dopis u Studentski centar u Zagrebu.

 – Stanari doma žale nam se još od useljenja zbog problema skladištenja bicikala. Nezadovoljni su postojećim rješenjem i inzistiraju da mi kao Domski odbor učinimo nešto po tom pitanju. Slažem se da se radi o problemu koji nipošto ne smijemo zanemariti. Već smo poduzeli brojne pothvate i ne odustajemo dok svi ne budu zadovoljni. – ističe Jerković.

U međuvremenu je potporu Odboru dala udruga Sindikat biciklista s analizom stanja i savjetima. Primijetili su da postojeća parkirališta imaju svojevrsna dobra rješenja kao što su visoki stalci, više manjih umjesto jednog velikog parkirališta, videonadzor i slično, ali su pronašli niz nedostataka. Naime, to što nisu natkrivena ističu kao veliki problem, a većina je starih korištenih prije renovacije. Izuzetno su nesigurni jer ih je nemoguće vezati za okvir bicikla, a uz to su i nepraktični. Čak su upitne prednosti jer se, recimo, na snimkama videokamera ne mogu razaznati lica potencijalnih kradljivaca.

U okviru analize, Sindikat biciklista napravio je anketu koja je pokazala da čak 40 posto stanara koristi bicikl kao glavno sredstvo prijevoza. Rezultati doprinose važnosti posvećivanja ovom pitanju. Zbog toga su predložili Studentskom centru načine putem kojih mogu doći do jednostavnih, trajnih i jeftinih rješenja. Važno je napomenuti da u Cvjetnom postoji značajna mogućost korištenja prostora relativno prostrana dva pothodnika. To je potencijalni natkriveni prostor u kojem se može skladištiti 20 do 40 bicikala.

Inicijativa Domskog odbora odjeknula je u studentskim krugovima te je naišla na odobravanje mnogih. 

– Uz stanare doma „Cvjetno naselje“, inicijativu podupire uprava navedenog doma te domski odbor „Stjepan Radić“ i „Ante Starčević“. Uz njih je podršku iskazao Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu te Ured sveučilišnog studentskog pravobranitelja. – rekao nam je Jerković. 

Iako su dva najveća doma potpuno renovirana, u projekt nije uključena izgradnja biciklane. Ipak, stanari su sredstva za izgradnju na neki način osigurali jer se Studentski centar obvezao ulagati 15 milijuna kuna godišnje u smještaj sukladno s regulativama Europske unije. Prenosimo odluku Povjerenstva za izradu prijedloga cijena studentskog smještaja Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu:

– Uzimajući u obzir povećanje subvencije smještaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz 2015. godine, godišnje gubitke djelatnosti smještaja u prethodnim godinama, uštedu troška energije koja bi trebala uslijediti zbog rekonstrukcije, kao i troška amortizacije od 15 milijuna kn koje će Studentski centar ulagati u studentski smještaj, uslijed rekonstrukcije prihod od studentske participacije u djelatnosti smještaja trebao bi biti povećan za 10 milijuna kuna. –

Vidljivo je da novac postoji, ali je upitno hoće li Studentski centar ovoga puta raditi u skladu s interesima studenata ili će se voditi zagrebačkim trendom. Kao što smo već prenosili, Europska biciklistička federacija provela je istraživanje koje je pokazalo kako ulaganja u biciklistički promet u Zagrebu čine manje od 1 posto ulaganja u cjelokupni promet. Naša metropola bi trebala krenuti stopama gradova Sjeverne Europe i zagovarati transformaciju gradova u zelene gradove promičući vožnju biciklom kao zdravi, čisti i najekonomičniji način prijevoza.