Senat UNIZG-a u cijelosti odbacio Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo MZO
Posebnom točkom zaključaka Senat je odbio, kako navode, isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja.
Posebnom točkom zaključaka Senat je odbio, kako navode, isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja.
Senat Sveučilišta u Zagrebu, na izvanrednoj sjednici održanoj 22. ožujka 2022. raspravljao je o dvama nacrtima zakona koji se odnose na reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja.
Senat je donesenim zaključcima u cijelosti odbacio Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je Nacrt zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvatio kao polazišnu podlogu za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Izvanrednoj sjednici Senata prethodila je dvotjedna javna rasprava na sastavnicama Sveučilišta u sklopu koje su svoje primjedbe, komentare i sugestije posebnom sveučilišnom povjerenstvu dostavile 24 sastavnice Sveučilišta, kao i više vijeća područja. Okvir za javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu bio je postavljen šire od rasprave o nacrtu zakona koji je ponudilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tako da se odnosio na cjelovitu reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja, što je bilo obrazloženo u pozivu na javnu raspravu koju je rektor uputio čelnicima sastavnica Sveučilišta:
– S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovoga zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu, kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokoga obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima.
Rasprava na Sveučilištu obuhvatila je i naknadnu inicijativu kojom je Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da do kraja trećega kvartala donese novi Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja. Senat je donesenim zaključcima taj zahtjev Ministarstva odbacio kao besmislen u kontekstu odredbi Nacrta zakona, koji je izradilo isto to Ministarstvo i kojim je predviđeno ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja.
Posebnom točkom zaključaka Senat je odbio, kako navode, isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što je okarakterizirano kao, navode Senatori, financijska ucjena i udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu, te kao poništavanje autonomije i donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokoga obrazovanja.
