Preporuka HZZ-a: Povećati broj studenata medicine, fizike i računarstva, a smanjiti kvote za ekonomska usmjerenja
Provjerite koliko je na tržištu rada (ne)poželjan studijski program koji ste vi odabrali kao buduću profesionalnu karijeru, prema analizi tržišta koju je proveo HZZ, a na temelju koje je kreirao preporučene smjernice za obrazovnu politiku.
Provjerite koliko je na tržištu rada (ne)poželjan studijski program koji ste vi odabrali kao buduću profesionalnu karijeru, prema analizi tržišta koju je proveo HZZ, a na temelju koje je kreirao preporučene smjernice za obrazovnu politiku.
Kao i prethodnih godina, regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje proveli su, uz koordinaciju Središnjeg ureda, detaljnu analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zanimanjima i strukama u hrvatskom sustavu rada. Sukladno tome, izrađen je kvalitativan popis preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja kojim se nastoji definirati prognostički model koji određuje stanje potencijalne akademske i tržišne pozicije pojedinih zvanja u bližoj budućnosti.
U proces kreiranja preporučenih smjernica uključeni su brojni statistički podaci i relativni pokazatelji o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podaci o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobiveni anketom poslodavaca kao i kvalitativni dojmovi savjetnika stečeni iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Osim toga, u obzir su uzeti planovi i strategije hrvatskog gospodarskog razvoja, ali i postojeći statistički podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
Izrađena analiza i prognozirani položaj zanimanja temelje se na preporukama koje bi bilo poželjno slijediti kako bi došlo do povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata iz određenih obrazovnih programa. Izrada ovih uputa i preporuka trebala bi imati značajnu i korisnu funkciju za cjelokupnu srednjoškolsku i studentsku populaciju, a posebice za one koji se tek odlučuju na iznimno važan životni korak kao što je odabir studija. U nastavku smo izdvojili obrazovne programe koji se najčešće spominju u okviru preporučenog postupka povećanja, odnosno smanjenja ukupne kvote upisanih i stipendiranih studenata.
Na razini cjelokupne države prvo mjesto na ljestvici visokoobrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata uvjerljivo je zauzela medicina, no u stopu je slijede još neka od tehničkih i prirodnih usmjerenja, poput matematike, fizike i računarstva. U okviru preporučenih smjernica na hrvatskom tržištu rada vrlo dobro stoje i zanimanja koja se stječu završetkom studija kemije, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva. Od društvenih i humanističkih znanosti u nestabilnim uvjetima hrvatskoga tržišta rada najperspektivnijima su se pokazali studiji germanistike i anglistike. Prema prognoziranom stanju društvenih znanosti u budućnosti, izgleda da će se usrećiti i studenti logopedije, glazbene pedagogije i edukacijske rehabilitacije. U pojedinim županijama, poput Primorsko-goranske i Virovitičko-podravske, vidljiva je povećana potreba za još nekim zvanjima koja pripadaju društvenim znanostima, a to su ponajprije socijalni rad i psihologija.
S druge strane, rezultati provedene analize dotiču se i negativnih pokazatelja koji prognoziraju vrlo nepovoljan položaj pojedinih zanimanja i obrazovnih programa za koje se preporučuje proces smanjenja upisnih kvota, kao i ukupnog broja stipendiranih učenika i studenata. Iznimno negativan trend na tržištu rada prvenstveno je zabilježen u zvanjima koja će završetkom akademskog obrazovanja dobiti studenti ekonomskih usmjerenja. Studij ekonomije nesumnjivo drži prvo mjesto na popisu preporuka za smanjenje broja upisanih i stipendiranih studenata i to na cjelokupnoj državnoj, županijskoj, regionalnoj i lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Prema izdanim preporukama, nije poželjno upisivati niti studij prava ili učiteljske studije. Programi visokog obrazovanja koji su se također našli na listi najmanje poželjnih zanimanja uključuju studente politologije i novinarstva kojima se, kako zaključuje analiza, ne smiješi blistava budućnost u svijetu rada. Pesimistične prognoze za uspješan proces pronalaska zaposlenja nakon završetka fakulteta nisu zaobišle niti studente koji pohađaju upravne studije i obrazovne programe u domeni prometnih znanosti.
Na temelju dostupnih podataka i analiza jasno je kako se u odnosu na prošlogodišnju preporuku ništa značajno nije promijenilo na području hrvatske obrazovne upisne politike i potreba tržišta za pojedinim zvanjima. U okviru tržišnih zahtjeva koji definiraju funkcioniranje hrvatskog sustava rada i dalje se bilježe isti ili slični tržišni trendovi oko pojedinih zanimanja, što je odlična vijest za studente medicine, fizike i strojarstva, kao i za sve buduće zaposlenike IT sektora koji posljednjih godina u globalnim razmjerima nepobitno bilježi spektakularan rast i razvoj.
