HZZ preporučuje: povećati broj studenata medicine, a smanjiti ekonomije
HZZ je u sklopu Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja objavio popis najpoželjnijih i najmanje poželjnih studijskih programa u RH. Provjerite je li vaš studij među njima.
HZZ je u sklopu Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja objavio popis najpoželjnijih i najmanje poželjnih studijskih programa u RH. Provjerite je li vaš studij među njima.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na svojim je mrežnim stranicama objavio dokument Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Njime se preporučuje povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, čime ovaj dokument postaje izuzetno važan za studente, ali i srednjoškolce koji će se ove godine suočiti s odabirom studija.
Dokument je nastao kao rezultat analiza tržišta rada i njegovih potreba koje je HZZ proveo krajem prošle godine Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i pokazatelja o nezaposlenosti osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te dojmova savjetnika stečenih posredovanjem pri zapošljavanju. Na osnovi položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Obrazovni su programi u dokumentu podijeljeni u 20 područja, a u nastavku možete pročitati koja se najčešće pojavljuju.
Vjerujemo da nikoga neće iznenaditi da prvo mjesto na popisu obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata drži medicina. Međutim, uvjerljivo ju slijede matematika, i to nastavnički smjer, te farmacija i fizika. Svi koji su upisali strojarstvo, elektrotehniku, građevinarstvo i računarstvo mogu se opustiti jer se potreba za tim zanimanjima također očitovala na većem području Lijepe Naše. Među studentima popularna šala kako su najperspektivnija zanimanja s područja humanističkih znanosti jezici – i to engleski i njemački – potvrđena je i ovim istraživanjem, a na popisu se našla i psihologija praćena društvenim znanostima poput (glazbene) pedagogije, rehabilitacije i logopedije.
U usporedbi s ovim optimističnim popisom, popis obrazovnih programa u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih studenata mnogo je kraći, ali se na njemu programi češće pojavljuju. Prvo mjesto ovoga negativnoga popisa uvjerljivo drži ekonomija, a slijede ju poslovna ekonomija i učiteljski studiji. I premda je među studentima opće poznata činjenica da je potrebno puno ustrajnosti za završavanje prava, ovaj je studij prilično visoko rangiran na popisu, a u stopu ga slijedi i upravni studij. Novinarstvo i politologiju također prema ovim podacima nije poželjno upisivati, a usrećiti se neće ni studenti jezika poput talijanskoga i hrvatskoga, pogotovo ako se misle zaposliti u kojem od gradova na obali.
Važno je napomenuti kako je ovaj dokument, kako mu i sam naziv kaže, samo preporuka i kvalitativnoga je karaktera, a ne kvantitativnoga. Ukazuje na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg. Međutim, budući da se preporuke izrađuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka jer će se tako pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Cijeli dokument sa zasebnim popisima zanimanja za svako od 20 područja pogledajte na poveznici.
