Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja

HZZ preporučuje: povećati broj studenata medicine, a smanjiti ekonomije

Promocija

HZZ je u sklopu Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja objavio popis najpoželjnijih i najmanje poželjnih studijskih programa u RH. Provjerite je li vaš studij među njima.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na svojim je mrežnim stranicama objavio dokument Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Njime se preporučuje povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, čime ovaj dokument postaje izuzetno važan za studente, ali i srednjoškolce koji će se ove godine suočiti s odabirom studija.

Dokument je nastao kao rezultat analiza tržišta rada i njegovih potreba koje je HZZ proveo krajem prošle godine Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i pokazatelja o nezaposlenosti osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te dojmova savjetnika stečenih posredovanjem pri zapošljavanju. Na osnovi položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Obrazovni su programi u dokumentu podijeljeni u 20 područja, a u nastavku možete pročitati koja se najčešće pojavljuju.

Vjerujemo da nikoga neće iznenaditi da prvo mjesto na popisu obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata drži medicina. Međutim, uvjerljivo ju slijede matematika, i to nastavnički smjer, te farmacija i fizika. Svi koji su upisali strojarstvo, elektrotehniku, građevinarstvo i računarstvo mogu se opustiti jer se potreba za tim zanimanjima također očitovala na većem području Lijepe Naše. Među studentima popularna šala kako su najperspektivnija zanimanja s područja humanističkih znanosti jezici – i to engleski i njemački – potvrđena je i ovim istraživanjem, a na popisu se našla i psihologija praćena društvenim znanostima poput (glazbene) pedagogije, rehabilitacije i logopedije.

U usporedbi s ovim optimističnim popisom, popis obrazovnih programa u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih studenata mnogo je kraći, ali se na njemu programi češće pojavljuju. Prvo mjesto ovoga negativnoga popisa uvjerljivo drži ekonomija, a slijede ju poslovna ekonomija i učiteljski studiji. I premda je među studentima opće poznata činjenica da je potrebno puno ustrajnosti za završavanje prava, ovaj je studij prilično visoko rangiran na popisu, a u stopu ga slijedi i upravni studij. Novinarstvo i politologiju također prema ovim podacima nije poželjno upisivati, a usrećiti se neće ni studenti jezika poput talijanskoga i hrvatskoga, pogotovo ako se misle zaposliti u kojem od gradova na obali.

Važno je napomenuti kako je ovaj dokument, kako mu i sam naziv kaže, samo preporuka i kvalitativnoga je karaktera, a ne kvantitativnoga. Ukazuje na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg. Međutim, budući da se preporuke izrađuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka jer će se tako pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Cijeli dokument sa zasebnim popisima zanimanja za svako od 20 područja pogledajte na poveznici.

Komentari na članak

Vezani članci

Projekt "Hrvatska pamet Hrvatskoj"

Projekt „Hrvatska pamet Hrvatskoj”

Sudjelujte u projektu Poslovnog dnevnika i osvojite do 63 000 kuna

Cilj projekta Poslovnog dnevnika „Hrvatska pamet Hrvatskoj” je nagraditi izvrsnost hrvatskih studenata te potaknuti njihovo lakše uključivanje u sustav nacionalne ekonomije.

Rektorat Sveučilišta u Rijeci

„Mladi u suvremenom društvu“

Riječko sveučilište pokreće prvi studij za osposobljavanje stručnjaka za rad s mladima

Riječko sveučilište i Institut za društvena istraživanja potpisali su sporazum o pokretanju pilot-projekta cjeloživotnog učenja „Mladi u suvremenom društvu“. Riječ je o prvome studijskom programu u Hrvatskoj za osposobljavanje stručnjaka za rad s mladima.

Djevojka u vlaku

Ivana Budić

Epizoda: Dotako sam dno života ili Dis bia, štas radia, ništa

Trenutno proživljavam određenu vrstu egzistencijalne krize ili kod nas u Splitu bolje znanu pod stručnim nazivom ''Dis bia? Nigdi. Štas radia? Ništa.'' - nešto slično kao lik iz Mučnine koja je, vjerojatno i dobila naziv prema osjećaju koji je izazivala u trbuhu čitatelja kad bi shvatio što je sve mogao napravit za vrijeme čitanja iste.

Kapa na parama

Sveučilište u Rijeci

Deset besplatnih školarina na riječkom Ekonomskom fakultetu

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci daje posebne stipendije za iduću akademsku godinu. Osigurano je deset besplatnih školarina za dvije kategorije studenata.

Računalo, tablet, mobitel

„Magento2.0 NightClass”

Besplatne stručne radionice o programiranju za studente

„Magento2.0 NightClass” je set radionica namijenjen studentima. Kroz dva mjeseca imaju priliku proširiti svoja teoretska i praktična znanja o programiranju, a najbolje očekuju vrijedne nagrade.