"Predugo su se ulaganja u znanost i visoko obrazovanje smatrala nepotrebnim troškom"
Sudionici skupa u zaključku su istaknuli kako su izdvajanja za sustav znanosti i visokoga obrazovanja izrazito skromna te je u tom kontekstu iznimno važno kreirati promišljenu znanstvenu i obrazovnu politiku.
Sudionici skupa u zaključku su istaknuli kako su izdvajanja za sustav znanosti i visokoga obrazovanja izrazito skromna te je u tom kontekstu iznimno važno kreirati promišljenu znanstvenu i obrazovnu politiku.
U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u utorak 1. ožujka 2016, održan je okrugli stol Uloga socijalnog dijaloga u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Riječ je o prvom okruglom stolu koji zajednički organiziraju Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Sveučilište u Zagrebu u okviru projekta Jačanje socijalnog dijaloga u sektoru znanosti i visokog obrazovanja.
Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Rektorskoga zbora RH prof. dr. sc. Damira Borasa i predsjednika Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilima Ribića, na okruglom stolu sudjelovali su i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Krešo Zadro te novinarka Jasmina Popović. Skup je moderirao prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, a uvodno izlaganje održao je predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja prof. dr. sc. Igor Radeka.
Sudionici skupa istaknuli su kako je poticanje dijaloga preduvjet za razvoj sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Bez razmjene različitih stavova i prijedloga svih dionika nije moguće pristupiti rješavanju brojnih problema kojih u ovom sektoru ima puno. Zajedničkim djelovanjem Sindikata, sveučilišta i resornoga ministarstva moguće je predlagati pojedine mjere koje mogu pridonijeti i razvoju znanosti i visokoga obrazovanja, ali i društva u cjelini.
– Predugo su se ulaganja u znanost i visoko obrazovanje smatrala nepotrebnim troškom, nije se shvaćalo da ona ima razvojnu komponentu koja društvu može pomoći u izlasku iz krize. Jačanje suradnje s gospodarstvom koja se može dodatno stimulirati poreznim olakšicama, uključivanje akademske zajednice u razne strateške projekte, jačanje administrativnih kapaciteta koji su preduvjet za povlačenje sredstava iz europskih fondova, porast ulaganja u sustav kako Hrvatska ne bila na začelju Europske unije, samo su neki od prijedloga koje su istaknuli sudionici okrugloga stola tijekom rasprave.
Otvorenih je pitanja mnogo, a odgovore na njih nije moguće pronaći bez otvaranja socijalnoga dijaloga i jačanja međusobne komunikacije te daljnjih pregovora u kojima će sudjelovati svi dionici sustava. Sudionici skupa u zaključku su istaknuli kako su izdvajanja za sustav znanosti i visokoga obrazovanja izrazito skromna te je u tom kontekstu iznimno važno kreirati promišljenu znanstvenu i obrazovnu politiku. U interesu je svih dionika sustava – sveučilišta, sindikata i vlade – da se takva politika što prije uspostavi. Također, složili su se kako je upravo ovaj okrugli stol jako dobar početak u uspostavljanju aktivnijega socijalnog dijaloga koji će biti na korist svima u svrhu razvitka znanosti i visokoga obrazovanja kao javnoga dobra.
Uz istraživanje o radnim odnosima i kvaliteti rada u sustavu visokoga obrazovanja te analizu potrebnih aktivnosti na području socijalnoga dijaloga i kolektivnoga pregovaranja, u okviru projekta, među ostalim, provest će se i niz aktivnosti koje su usmjerene na jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta Sindikata znanosti u svrhu poboljšanja kvalitete socijalnoga dijaloga u ovome sektoru. Provedba projekta započela je u rujnu 2015, projekt traje godinu dana, a sredstva osigurana za njegovu provedbu iznose 792.994,49 kuna. Snimka okrugloga stola Uloga socijalnog dijaloga u sustavu visokog obrazovanja i znanosti dostupna je na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu.
