Iznenađujući podaci?
Porazno mali broj brucoša upisao nastavnički smjer fizike
Dok je interes za mnoge STEM studije poput farmacije, stomatologije, medicine i računarstva velik, fizika, a pogotovo nastavnički smjer, nije atraktivna.
Dok je interes za mnoge STEM studije poput farmacije, stomatologije, medicine i računarstva velik, fizika, a pogotovo nastavnički smjer, nije atraktivna.
U hrvatskim školama kronično nedostaje nastavnika fizike i matematike, pa fiziku, matematiku, ali i ostale STEM predmete često predaju nestručni nastavnici. Naime, nestručnih je nastavnika matematike j262 (7,42%), informatike 231 (oko 8%), fizike 161 (nešto iznad 10%!), biologije 53 (oko 3%), kemije 41 (2,5%), stranih jezika 71 (1,21%), a u srednjim školama veliki je problem s manjkom stručnog kadra za strukovne predmete, pisala je raniji ovaj mjesec Slobodna Dalmacija.
Također, sve manji broj studenata upisuje nastavnički smjer na studiju fizike, a oni koji ga završe često ne predaju u školi. Studij fizike slovi kao jedan od najzahtjevnijih te diplomanti nakon završenog studija često nisu dovoljno motivirani za rad u školstvu, budući da mogu pronaći posao koji nudi veću plaću. Mladi nastavnici koji dolaze u školu nakon diplome nerijetko su tek privremeno rješenje i odlaze nakon godinu-dvije.
No, situacija s nastavničkim kadrom, sudeći prema podacima o studijskim programima koje su upisivali ovogodišnji maturanti, za nekoliko će godina biti još gora. Ove je godine nastavničke studije fizike koji se nude na fakultetima u Hrvatskoj upisalo tek 13 studenata.
Nastavnički smjer Fizike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu upisalo je tek dvoje studenata (kvota je 22). Nastavnički smjer Matematike i fizike na istom fakultetu upisalo je troje studenata, dok je nastavničke smjerove Kemije i fizike te Informatike i fizike upisao tek jedan student po smjeru.
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu situacija je tek neznatno bolja: nastavnički smjer Matematike i fizike upisalo je tek šestero studenata.
Nenastavničke odnosno istraživačke studije fizike upisalo je više studenata, iako su kvote većinom ostale nepopunjene. Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera od jeseni će devetero studenata studirati fiziku, na riječkom Sveučilištu desetero, u Splitu 20, a u Zagrebu 69.
Objavljene konačne rang-liste: Ove fakultete upisuju najbolji maturanti
Dok je interes za mnoge STEM studije poput farmacije, stomatologije, medicine i računarstva velik, fizika, a pogotovo nastavnički smjer, nije atraktivna. Ako se ovakav trend nastavi, za nekoliko godina u hrvatskim će školama nedostajati još više nastavnika fizike, pa će je morati predavati nastavnici iz drugih predmeta. To će se, možemo pretpostaviti, negativno odraziti na znanje fizike među osnovnoškolcima i pogotovo srednjoškolcima koji će tada biti još manje motivirani za studij fizike. Čini se da je začarani krug nedostatka nastavničkog kadra iz fizike tek otvoren.
Također, sve manji broj studenata upisuje nastavnički smjer na studiju fizike, a oni koji ga završe često ne predaju u školi. Studij fizike slovi kao jedan od najzahtjevnijih te diplomanti nakon završenog studija često nisu dovoljno motivirani za rad u školstvu, budući da mogu pronaći posao koji nudi veću plaću. Mladi nastavnici koji dolaze u školu nakon diplome nerijetko su tek privremeno rješenje i odlaze nakon godinu-dvije.
No, situacija s nastavničkim kadrom, sudeći prema podacima o studijskim programima koje su upisivali ovogodišnji maturanti, za nekoliko će godina biti još gora. Ove je godine nastavničke studije fizike koji se nude na fakultetima u Hrvatskoj upisalo tek 13 studenata.
Nastavnički smjer Fizike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu upisalo je tek dvoje studenata (kvota je 22). Nastavnički smjer Matematike i fizike na istom fakultetu upisalo je troje studenata, dok je nastavničke smjerove Kemije i fizike te Informatike i fizike upisao tek jedan student po smjeru.
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu situacija je tek neznatno bolja: nastavnički smjer Matematike i fizike upisalo je tek šestero studenata.
Nenastavničke odnosno istraživačke studije fizike upisalo je više studenata, iako su kvote većinom ostale nepopunjene. Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera od jeseni će devetero studenata studirati fiziku, na riječkom Sveučilištu desetero, u Splitu 20, a u Zagrebu 69.
Objavljene konačne rang-liste: Ove fakultete upisuju najbolji maturanti
Dok je interes za mnoge STEM studije poput farmacije, stomatologije, medicine i računarstva velik, fizika, a pogotovo nastavnički smjer, nije atraktivna. Ako se ovakav trend nastavi, za nekoliko godina u hrvatskim će školama nedostajati još više nastavnika fizike, pa će je morati predavati nastavnici iz drugih predmeta. To će se, možemo pretpostaviti, negativno odraziti na znanje fizike među osnovnoškolcima i pogotovo srednjoškolcima koji će tada biti još manje motivirani za studij fizike. Čini se da je začarani krug nedostatka nastavničkog kadra iz fizike tek otvoren.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH