Nema tko raditi u školama
Polovica studenata deficitarnih nastavničkih smjerova nakon diplome ne radi u školi
Osim što velik broj studenata nastavničkih smjerova nakon diplome ne radi u školi, velik broj studenata – oko 40 posto njih – odustane od fakulteta.

Osim što velik broj studenata nastavničkih smjerova nakon diplome ne radi u školi, velik broj studenata – oko 40 posto njih – odustane od fakulteta.
Na tržištu rada sve je manje nastavnika fizike i matematike, a prema podacima koje iznosi Dnevnik.hr čak polovina studenata nastavničkih smjerova fizike i matematike – koji su na samom vrhu deficitarnih nastavničkih zanimanja – nakon završenog nastavničkog smjera ne radi u školi.
Jedan od faktora koji odvraća mlade ljude od rada u školi je plaća, ali i društvena klima u kojoj se nastavnike sve manje cijeni.
VEZANO: Porazno mali broj brucoša upisao nastavnički smjer fizike
Martina Novotny, studentica s PMF-a za Dnevnik.hr ističe kako želi biti i nastavnica fizike i nastavnica matematike, no studente, kaže, odvraća težak studij bez ispitnih rokova. Na smjeru ih je manje od 10.
Jedan od faktora koji odvraća mlade ljude od rada u školi je plaća, ali i društvena klima u kojoj se nastavnike sve manje cijeni.
VEZANO: Porazno mali broj brucoša upisao nastavnički smjer fizike
Martina Novotny, studentica s PMF-a za Dnevnik.hr ističe kako želi biti i nastavnica fizike i nastavnica matematike, no studente, kaže, odvraća težak studij bez ispitnih rokova. Na smjeru ih je manje od 10.
– Općenito se nastavnike ne cijeni dovoljno, ne samo nas kao matematičare i fizičare, učenici su počeli učiti samo zbog ocjene, da imamo različite pritiske od roditelja, a sve to za malu plaću – govori studentica.
Osim što velik broj studenata nastavničkih smjerova nakon diplome ne radi u školi, velik broj studenata – oko 40 posto njih – odustane od fakulteta.
Umjesto toga, najavljuju, planiraju osmisliti neku vrstu profesionalnog usmjeravanja.
– Da uvedemo nakon završetka obrazovanja, dakle profesionalno usmjeravanje za sve one kojima je to potrebno da dobiju pomoć prilikom odabira studijskog programa. Ove godine će se to vjerojatno krenuti, a realizacija kroz nekakvo sljedeće razdoblje – najavljuje Igor Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje za Dnevnik.hr.
Uz fiziku i matematiku, često se na popisu deficitarnih nastavničkih smjerova pronalazi i informatika, engleski jezik i njemački jezik.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH