Uvođenje vojnog roka u RH
Pokrenuta peticija protiv obaveznog vojnog roka: „Protuustavan je, protukonvencijski i ekonomski štetan“
Inicijativa protiv obveznog vojnog roka pokrenula je peticiju protiv obveznog vojnog roka, a pripremaju se i za tužbe Europskom sudu za ljudska prava, javne prosvjede i referendum.
Inicijativa protiv obveznog vojnog roka pokrenula je peticiju protiv obveznog vojnog roka, a pripremaju se i za tužbe Europskom sudu za ljudska prava, javne prosvjede i referendum.
Ministar obrane i potpredsjednik hrvatske Vlade Ivan Anušić krajem svibnja najavio je da obavezni vojni rok u Hrvatskoj ponovno kreće od 1. siječnja 2025. godine. Tada je i potvrdio da vojni rok neće biti obavezan za žene te kako je predloženo da vojni rok traje tri mjeseca, a civilni za one koji se pozovu na priziv savjesti, šest mjeseci.
Inicijativa protiv obveznog vojnog roka reagirala je na ovo vraćanje obaveznog roka te pokrenula peticiju protiv uvođenja istog, a koja je do sada sakupila više od 2800 potpisa. U svojem priopćenju navode da je vojni rok kakav se najavljuje „protuustavan, protukonvencijski i ekonomski štetan“.
Inicijativa ističe da Ustav Republike Hrvatske dopušta prigovor savjesti državljanima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti. Te su osobe dužne ispunjavati druge dužnosti određene zakonom, točnije svoju vojnu obvezu izvršavaju u civilnoj službi. Međutim, Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak – upravo ono što je ministar Anušić najavio da će imati. Referiraju se na izjavu Anušića da će kraćim vojnim rokom nastojati „demotivirati služenje civilne službe“.
Ovakvo uređenje vojnog roka i civilne službe u Hrvatskoj prema najavama ministra obrane također predstavlja kršenje prava na prigovor savjesti te povredu Europske socijalne povelje i Konvencije. Nadalje, Inicijativa ukazuje na problematičnost najavljenog vojnog roka i iz aspekta prava na jednakost pred zakonom, s obzirom na to da su žene izričito oslobođene novačke obveze i obveze služenja vojnog roka, što krši ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.
Uz aspekte ljudskih prava i općenito pravne aspekte, Inicijativa naglašava i ekonomske posljedice vojnog roka. Naglašavaju da trošak služenja vojnog roka nije samo zbroj troškova smještaja, prehrane, prijevoza i obuke 18 tisuća mladića svake godine, već i ekonomski gubitak koji bi ti mladići pretrpjeli zbog neostvarivanja zarade u privatnom sektoru.
Kao odgovor na ovaj prijedlog, Inicijativa protiv obveznog vojnog roka poziva Vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja vojnog roka. Također, najavljuju i pravne korake poput prijedloga za ocjenu ustavnosti, tužbe Europskom sudu za ljudska prava, udružne tužbe za zaštitu od diskriminacije, upravnih prigovora i sporova te javne prosvjede i referendum.
Na kraju svog priopćenja, potpisanog od strane koordinatora Inicijative i izvršnog direktora Centra za ekonomsko obrazovanje Hrvoja Markovića, pozivaju sve građane, organizacije civilnog društva, sindikate i udruge poslodavaca da se pridruže ovoj peticiji protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Za više informacija o Inicijativi možete posjetiti njihovu stranicu.
Inicijativa protiv obveznog vojnog roka reagirala je na ovo vraćanje obaveznog roka te pokrenula peticiju protiv uvođenja istog, a koja je do sada sakupila više od 2800 potpisa. U svojem priopćenju navode da je vojni rok kakav se najavljuje „protuustavan, protukonvencijski i ekonomski štetan“.
Inicijativa ističe da Ustav Republike Hrvatske dopušta prigovor savjesti državljanima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti. Te su osobe dužne ispunjavati druge dužnosti određene zakonom, točnije svoju vojnu obvezu izvršavaju u civilnoj službi. Međutim, Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak – upravo ono što je ministar Anušić najavio da će imati. Referiraju se na izjavu Anušića da će kraćim vojnim rokom nastojati „demotivirati služenje civilne službe“.
Ovakvo uređenje vojnog roka i civilne službe u Hrvatskoj prema najavama ministra obrane također predstavlja kršenje prava na prigovor savjesti te povredu Europske socijalne povelje i Konvencije. Nadalje, Inicijativa ukazuje na problematičnost najavljenog vojnog roka i iz aspekta prava na jednakost pred zakonom, s obzirom na to da su žene izričito oslobođene novačke obveze i obveze služenja vojnog roka, što krši ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.
Uz aspekte ljudskih prava i općenito pravne aspekte, Inicijativa naglašava i ekonomske posljedice vojnog roka. Naglašavaju da trošak služenja vojnog roka nije samo zbroj troškova smještaja, prehrane, prijevoza i obuke 18 tisuća mladića svake godine, već i ekonomski gubitak koji bi ti mladići pretrpjeli zbog neostvarivanja zarade u privatnom sektoru.
Kao odgovor na ovaj prijedlog, Inicijativa protiv obveznog vojnog roka poziva Vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja vojnog roka. Također, najavljuju i pravne korake poput prijedloga za ocjenu ustavnosti, tužbe Europskom sudu za ljudska prava, udružne tužbe za zaštitu od diskriminacije, upravnih prigovora i sporova te javne prosvjede i referendum.
Na kraju svog priopćenja, potpisanog od strane koordinatora Inicijative i izvršnog direktora Centra za ekonomsko obrazovanje Hrvoja Markovića, pozivaju sve građane, organizacije civilnog društva, sindikate i udruge poslodavaca da se pridruže ovoj peticiji protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Za više informacija o Inicijativi možete posjetiti njihovu stranicu.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH