Pokreće se studij na kojem učite kako kreirati videoigre, a razveselit će vas informacija da pritom nije nužno rasturati matematiku

Videoigre su industrija sama za sebe, a samo u 2022. godini u toj je industriji uprihođeno čak 184,4 milijarde dolara. Upravo takve brojke dokaz su da je riječ o brzorastućoj industriji koja diktira trendove i otvara nova radna mjesta, međutim u Hrvatskoj do danas nije postojao studij koji će obrazovati stručnjake upravo za razvoj računalnih igara. Kažemo do danas, jer je upravo Algebra prvo visoko učilište u Hrvatskoj koje će od jeseni upisivati brucoše na novopokrenuti prijediplomski stručni studij Razvoja računalnih igara. Studente na tom studiju očekuju primjenjiva znanja, kurikulum usklađen s potrebama tržišta i stručna praksa, a zašto je taj studij dobar izbor te je li matematika baš toliko presudna za upis, saznali smo u razgovoru s voditeljem studija Razvoja računalnih igara na Algebri Igorom Marganom.

Godišnje upisujete preko 550 studenata – po čemu su specifični mladi koji se odluče na studije u područjima računalstva i digitalnih tehnologija?

Studenti koji se odlučuju upisati studijske programe na Algebri već su od prve godine studiranja vrlo svjesni svoje buduće uloge na tržištu rada i to ih vjerojatno najviše razlikuje od nekih ranijih generacija, koje su se možda za vrijeme fakulteta još uvijek pronalazile u sustavu. Trudimo im se u tome biti maksimalno na usluzi te ih usmjeravati i širiti im vidike da, bez obzira na smjer koji upišu, razmišljaju o tome kako će jednog dana izgledati njihovo radno mjesto ili ako će se razvijati u smjeru poduzetništva, da razmišljaju kako svoj proizvod ili uslugu plasirati na tržište i koji su sve preduvjeti potrebni za to.

Vaši studijski programi prate i industrijski razvoj pa će tako sljedeća generacija studenata moći upisati i prijediplomski studij Razvoj računalnih igara – koliko dugo ste radili na tom programu i što u njemu nudite?

Na programu se na neki način počelo idejno raditi i prije samog pokretanja cijele priče, dok smo imali samo diplomski studij.  Kako smo išli s njegovim izvođenjem, postajalo je sve jasnije da prijediplomski studij ne samo da ima smisla već je i nužna potreba.

Naš program u tom smislu nudi malo šire obrazovanje u području game developmenta jer nam je cilj omogućiti našim studentima uvid u što više različitih segmenata kreiranja videoigara. Konkretno, oko 2/3 kolegija su programerskog usmjerenja u potpunosti ili u kombinaciji sa znanjima iz drugih područja, poput dizajna razina i vizualnih efekata. Osim tih kolegija, imamo također set kolegija povezanih s produkcijom, umjetničkim aspektima te osnovama marketinga, monetizacije i poslovanja.

Cilj nam je da naši studenti i studentice na kraju studija mogu započeti i svoje samostalne projekte i odvažiti se na ulazak u svijet poduzetništva, a ne da su isključivo zaposlenici u postojećim tvrtkama.

Hoće li mladi imati praksu koja će ih pripremati za tržište?

Da, hoće. Na sustavu praksi već radimo s nizom domaćih poslodavaca iz industrije i interes je zasad dobar, kao i reakcije na pokretanje sustava praksi, koje će biti održane na zadnjoj godini studija. Na samom predstavljanju studija, koje smo nedavno održali u Algebrinom Spark Event Spaceu, potpisan je sporazum s četiri poslodavca koji su spremni pod određenim uvjetima primiti Algebrine studente na praksu. Radi se o tvrtkama LGM, Protopixel, Ironward i Room-C Games. I u ovom trenutku radimo na dogovorima s nizom drugih tvrtki u Hrvatskoj, a koje se bave kreiranjem igara, tako da će se broj poslodavaca vezano za prakse značajno povećati.

Riječ je o brzorastućoj industriji, u kojoj je u 2022. godini uprihođeno čak 184,4 milijarde dolara. Kakva sve zanimanja postoje unutar te industrije, odnosno čime se sve mladi koji završe studij Razvoj računalnih igara zapravo mogu baviti?

Po završetku studija, prvostupnici smjera razvoja računalnih igara posjedovat će znanja koja ih pripremaju za mnoga zanimanja unutar industrije računalnih igara, kao što su programer računalnih igara, dizajner računalnih igara, producent računalnih igara, tester računalnih igara (Quality assurance), pisac računalnih igara, dizajner razina (engl. Level designer). Svaka od ovih kategorija zanimanja ima još niz potkategorija unutar sebe, ovisno o vrsti projekta i organizacijskoj shemi same tvrtke.

Što je s tom industrijom u Hrvata? Školujemo li u tom slučaju mlade koji mogu ostati u Hrvatskoj?

U Algebri vjerujemo da kvalitetnim obrazovnim programom svakako doprinosimo razvoju i same industrije jer će upravo neki od naših diplomanata u skoroj budućnosti otvarati tvrtke iz područja game developmenta u Hrvatskoj. Ipak, za značajniji razvoj industrije važno je da su ostvareni i drugi preduvjeti, kao što su povoljno poslovno i investicijsko okruženje, a gdje i dalje postoji prostor za napredak.

Zašto je danas za mlade dobro tražiti svoje mjesto pod suncem u propulzivnim industrijama poput ove u koju ulazi i vaš studijski program RRI?

Industrija razvoja videoigara zahtijeva brojna znanja i vještine koja će biti vrlo prmjenjiva na brojnim radnim mjestima, a posebno bih ovdje istaknuo problem solving koji je važan dio našeg studija. Studente time pripremamo ne samo da nauče neki sadržaj i da ga znaju ponoviti kad odgovaraju na ispitu već i da se naviknu rješavati probleme koji će ih čekati i na budućem radnom mjestu. Također ih pripremamo na činjenicu da će se morati usavršavati kroz cjeloživotno učenje koje, danas posebno, ne završava na fakultetu. Specifičnost našeg studija je ta da nam je krajnji rezultat rada proizvod kojeg mnogi vole i u kojem uživaju, a to su videoigre. Motivacija je dakle često i u vidu pozitivne emocije naspram videoigara. Njihovo kreiranje je, doduše, iznimno kompleksan i težak proces, ali je u svojoj biti kreativan i daje mnogo zadovoljstva u vidu rezultata.

Za razliku od softverskog i programskog inženjerstva, čini nam se da ovo nije studij u koji moraš ući kao baš dobar matematičar, već je potrebna i doza kreativnosti i nekakvog kritičkog razmišljanja. Jesmo li u pravu? Je li nužno da za upis ovog studija rasturamo matematiku i fiziku?

Ne, nije potrebno, ali svakako može pomoći oko manjeg broja kolegija. Realno, svaki kvalitetan studij je težak ili u najmanju ruku nije lagan. Specifičnost ovog studija je da su videoigre za velik broj ljudi ipak ljubav, činjenica da će igre jednog dana i izrađivati, pomaže studentima pri motivaciji i osjećaju zadovoljstva.

Primijetili smo da ovaj prijediplomski studij u startu traje 4 godine. Zašto niste išli utabanim stazama 3+2 koncepta?

Više je razloga za to. Naime, zaključili smo da bi u 3 godine morali izbaciti značajan broj kolegija koji su nam bili važni u cilju da našim studentima pružimo zadovoljavajući set znanja. Velik broj studenata nam je već zaposlen na 3. godini studija pa često zanemaruju dugoročne prednosti diplomskog studija. U klasičnom IT-u je to možda ok, ali u ovom studiju bi to bila značajna i teško nadoknadiva rupa u znanju. Drugi razlog je što se od sljedeće godine nadamo stranim studentima, kojih na Algebri već ima značajan broj, a njihovi obrazovni sustavi mahom ne poznaju sustav 3+2.

Također, jako važna stvar za razjasniti u doba porasta elektroničkog nasilja, gdje se često optužuju i računalne igre – jesu li računalne igre krive?

Nasilje je fenomen koji postoji znatno duže od videoigara tako da ne smatram da su igre same po sebi ikad uzročnik nasilja. To potvrđuju i brojna istraživanja. To je posebno važno za skupine društva koje možda nisu sklone igrama, za starije građane, koji ponekad lakovjerno podlegnu senzacionalizmu kojeg po tom pitanju možemo vidjeti u nekim medijima.

To, međutim, ne znači da su sve videoigre prikladne za svaki uzrast i da oko toga ne treba voditi brigu ili pažnju, zato je važno da roditelji budu prisutni i samosvjesni u odgoju svoje djece te da paze na to da se videoigre, kao i svaka druga digitalna tehnologija, koristi odgovorno i umjereno.

Mogu li one zapravo pomoći u razvoju mladih ljudi?

Da, mogu, ali isključivo ako se koriste na ispravan način. Meni su, osobno, videoigre iznimno pomogle kroz studij i često kažem da sam zahvaljujući njima uspio izdržati psihičke izazove i stres koji idu uz studij. Naučio sam mnogo stvari zbog tematike kvalitetnih igara koje sam igrao, a i našao nove interese te zbog toga upoznao mnogo ljudi koje inače ne bi, a danas su mi dio života. Igre mogu biti iznimno edukativne, a i sam žanr takvih igara je u nastajanju i u njemu vidim velik potencijal. Također, unatoč starim pretpostavkama, videoigre značajno pomažu u socijalizaciji mladih jer igranje videoigara više nije isključivo samostalna aktivnost, već iznimno društvena praksa.

Godinama ističemo važnost studiranja u STEM područjima – zašto je važno s time nastaviti i što vi kao visokoškolska institucija nudite, u odnosu na konkurenciju, zbog čega bi netko izabrao vas?

STEM je važan jer je budućnost vezana uz njega i to u toj mjeri da će neke vještine i znanja iz tog područja vjerojatno uskoro biti neophodne za osnovno funkcioniranje u životu i društvu oko nas. Tehnološki napredak je toliko brz da se zadnjih desetljeća događaju promjene kakve su se u prošlosti događale kroz cijelo stoljeće ili čak i više. Mi više nismo generacije koje imaju vremena za prilagodbu kakvu su imali naši preci, pa čak ni naši roditelji. Mi kao visokoškolska institucija nudimo ne samo sadržajno znanja iz područja STEM-a već se fokusiramo na rješavanje praktičnih problema, kreativno razmišljanje, potičemo inicijativu kod naših studenata te ih, naročito na razvoju računalnih igara, ne učimo odgovarati samo na pitanja „Kako?” već i „Zašto?”. U kontekstu stalnih tehnoloških promjena „Kako“ je stalna nadgradnja, ali naučiti „zašto” omogućava da se kvalitetno nadograđuje cijeli svoj život. Sami naši ispiti su u najvećem broju praktične naravi u vidu projekata, dok su naši predavači mahom ljudi iz industrije koji rade na konkretnim igrama. Ovaj studij će uvijek biti jednom nogom u teoriji, a drugom u praksi jer jedino tako će moći adekvatno pratiti stalne promjene koje su postala jedina konstanta naših života. Ovo je studij za konkretno znanje, ali i studij za život i karijeru.