Plenum protiv Vlade
Iako je svjetonazorski lijevi Plenum izvrsno detektirao probleme vladajuće lijeve koalicije, kao i šupljikavost i neodrživost njihovih programa, nisu ponudili nikakav konkretan plan djelovanja ili alternativu programima vladajućih.
Iako je svjetonazorski lijevi Plenum izvrsno detektirao probleme vladajuće lijeve koalicije, kao i šupljikavost i neodrživost njihovih programa, nisu ponudili nikakav konkretan plan djelovanja ili alternativu programima vladajućih.
Na redovnoj sjednici Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se kontinuirano održava još od studentske blokade 2009. godine, studenti su se osvrnuli na aktualna događanja u državi i uputili svoje neslaganje s postupcima aktualne vlasti. Počevši od prigovora Ministarstvu da su programskim ugovorima ucijenili Sveučilišta, Plenum je naglasio kako Vlada sustavno udara na najugroženije dijelove društva, među kojima su i studenti, navodeći pri tome nedavno promjene u sustavu zdravstvenog osiguranja studenata, povećanje cijena u studentskim menzama, poskupljenje školarina, propagiranje STEM područja (akronim od eng. science, technology, engineering and mathematics ) na uštrb prvenstveno društvenih i humanističkih znanosti čime se obrazovanje prilagođava tržištu te postaje roba.
Osvrnuli su se i na trenutnu politiku zapošljavanja mladih; projekt stažiranja ministra Mrsića proglasili su debaklom koji se sveo na „eksploatacijski rad za mizernu naknadu od 1600 kuna“ koji je samo povećao nezaposlenost mladih. Upozorili na opasnost Nacrta o prijedlogu Zakona o privremenom zaposlenju koji će, tvrde, dovesti do širenja prakse rada na crno te dokinuti sva prava već potlačenih radnika optužujući pri tome Vladu za izdaju načela socijalne solidarnosti koji je jedan od temeljnih postulata lijeve politike.
Bijesno „protiv“ uputili su protiv mjera Vlade koje ih, kažu, otkrivaju kao „one bez vizije“, ali i protiv oba aktualna referenduma (onog o braku i ćirilici u Vukovaru) uz objašnjenje kako ne podupiru diskriminaciju bilo koje manjine i kako su ovakve tendencije rezultat frustracija izazvanih ekonomskom krizom.
Zanimljivo je kako se promptno oglasilo i Ministarstvo priopćenjem na svojim stranicama. Infantilnim „laž je da su programski ugovori preduvjet da visoka učilišta dobiju sredstva za subvenciju školarina“ stoji u priopčenju u kojem je riječ o prihodovanju niza sredstava za visoko školstvo. Navodeći kako su značajno povećana sredstva koja se izdvajaju za školstvo i ponosno ističući kako su od Europske investicijske banke dobili 20 milijuna kuna darovnica za potrebe izgradnje studentskih domova, do kraja svog priopćenja propustili su objasniti u kojem kanalu su se istopili svi ti milijuni na putu do zdravstveno neosiguranih i financijski ugroženih studenata kao i to od čega se namjerava vratiti kredit od 650 milijuna kuna za obnovu i izgradnju domova u sveučilišnim središtima, sjedištima budućih nezaposlenih i prezaduženih Hrvata. Na kraju kao dokaz transparentnosti nude poveznicu na plan rashoda pojedinih sveučilišta na početku kojega se kao stavke dogovorenih obaveznih ciljeva navode među ostalim i „povećanje broja osoba sa završenim studijem u STEM područjima“ (kao što je i ustvrdio Plenum) te „olakšanje pristupa i osiguravanje kvalitete studija za studente starije od 25 godine“ (ukidanje zdravstvenog osiguranja za studente od navršene 26. godine starosti zasigurno nije ni jedno ni drugo).
Iako je svjetonazorski lijevi Plenum izvrsno detektirao probleme vladajuće lijeve koalicije, kao i šupljikavost i neodrživost njihovih programa te time pokazao kako su, bez obzira na tržišnu popularnost STEM područja, humanističke grane mjesto razvijanja kritičkog mišljenja nužnog za razvoj društva, nisu ponudili nikakav konkretan plan djelovanja ili alternativu programima vladajućih, čime su u javnosti samo utvrdili status onih „uvik kontra“.
