Pionirke obrazovanja: tko su prve žene u prirodnim znanostima i matematici u Hrvatskoj?

Krajem 19. stoljeća društvo je s podsmijehom gledalo na ideju žena u visokom obrazovanju, no unatoč predrasudama, prve studentice ipak su se izborile za svoje mjesto u akademskoj zajednici. U početku su bile rijetkost, ali su svojim trudom i upornošću otvorile vrata budućim generacijama znanstvenica i profesorica.  

Jedna od prvih žena koja je kročila u svijet prirodnih znanosti bila je Augusta Buček, koja je na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu slušala predavanja iz kemije. Iako u Zagrebu nije mogla završiti studij, svoje je obrazovanje nastavila u Švicarskoj, gdje je diplomirala medicinu.  

Još veći iskorak pokušala je Marija Göszl, učenica prvog naraštaja Privremenog ženskog liceja u Zagrebu i prva žena koja je položila maturu na Kraljevskoj donjogradskoj gimnaziji. Ona je 1898. godine podnijela molbu za redovni upis na Mudroslovni fakultet, no unatoč preporukama profesora, njezin je zahtjev odbijen. Ipak, njezina upornost nije bila uzaludna – 20 godina kasnije konačno se uspjela upisati i završiti studij prirodopisa.  

Tek 1901. godine ženama je službeno omogućeno redovno studiranje na zagrebačkom sveučilištu, a prve koje su iskoristile tu priliku bile su Milka Maravić i Vjera Tkalčić, koje su upisale biologiju i geologiju. Uz njih, Milica pl. Bogdanović studirala je povijest i geografiju, dok je Nada Švrljuga postala prva studentica matematike i fizike.  

Te žene nisu samo ostvarile vlastite akademske ciljeve nego su i otvorile put generacijama koje su došle nakon njih. Njihova borba bila je ključna za promjene koje su omogućile ženama ravnopravno sudjelovanje u znanstvenoj zajednici.  

Danas, kada su žene značajno prisutne u znanosti i obrazovanju, važno je prisjetiti se navedenih pionirki koje su svojim trudom dokazale da znanje nema spol i da je obrazovanje pravo svih, bez obzira na društvene barijere.