Ostvarivanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije dovedeno u pitanje
„Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije“, stoji u priopćenju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije.
„Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije“, stoji u priopćenju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije.
Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja poslalo je priopćenje medijima u vezi ostavke članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme te problema u provođenju ukupne Strategije. Povjerenstvo smatra da se ostavkom članova Ekspertne radne skupine dovodi u pitanje uvođenje novih kurikuluma u obrazovni sustav te ostvarivanje cjelovite Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, o čijoj provedbi ovisi budućnost Hrvatske.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
– Sa žaljenjem smo prihvatili odluku članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kojom od ministra Šustara traže svoje razrješenje. Nametanje novih članova Ekspertnoj radnoj skupini, po netransparentnim kriterijima i protivno proceduri propisanoj Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a koju je usvojio Hrvatski sabor, moglo je kao posljedicu imati samo časno i principijelno odustajanje dr. Borisa Jokića i njegovog tima od daljnjeg rada na organizaciji i vođenju kurikularne reforme. Time se, međutim, ne dovodi u pitanje samo uvođenje novih kurikuluma u naš obrazovni sustav, nego se dovodi u pitanje ostvarivanje cjelovite Strategije.
Kurikularna reforma jedan je od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tijesno vezan uz ostalih sedam ciljeva koji međusobno čine nerazdvojivu cjelinu: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova; Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja; Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova i Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.
Bez ostvarivanja ostalih ciljeva Strategije, kurikularna se reforma ne može učinkovito provoditi, a bez valjane kurikularne reforme ostali ciljevi Strategije nemaju smisla. Nažalost,u ostvarivanju ostalih ciljeva izostala je bilo kakva podrška od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.
Valja naglasiti da je većina članova Ekspertne skupine za pripremu kurikularne reforme na čelu s Borisom Jokićem, od početka sudjelovala u izradi same Strategije i da je njihov angažman logičan i potreban za provedbu ove reforme, ali i ostalih ciljeva Strategije.
S druge strane, Strategija je naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na veleučilištima, pojedinim fakultetima i institutima i provodi se na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne izvještava sustavno. Iz izvještaja koje smo prikupili razvidno je da je u promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom i to iz svih njezinih segmenata.
Strategija je dobila i potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako istupi pojedinaca nastoje stvoriti suprotni dojam. Potporu Strategiji dali su Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Predstavnici izdavača znanstvene i stručne literature kao i predstavnici ustanova u sustavu obrazovanja odraslih izradili su „podstrategije” za područja svojeg djelovanja. Hrvatska zaklada za znanost uskladila je svoje djelovanje sa Strategijom, a isto su učinila i Nacionalna vijeća za odgoj i obrazovanje, odnosno za ljudske resurse.
Važno je naglasiti kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od preduvjeta i temelja „Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali” (ESF), odnosno njegovog tematskog cilja „Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje”. Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti 511 milijuna eura kroz ovo programsko razdoblje. Posebno stručno povjerenstvo je u svojem planiranju uzelo u obzir potrebu povezivanja investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva Operativnih programa te ciljeva i mjera Strategije. Nažalost, s pripremom projekata se kasni, pa Hrvatska u ovoj godini neće biti u mogućnosti povući najveći dio raspoloživih sredstava. Do kašnjenja dolazi i zbog očite neefikasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O tome ovisi budućnost naše djece i budućnost Hrvatske. Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes.
Inače, nakon ostavke članova Ekspertne radne skupine u srijedu je pokrenuta online peticija podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi. Peticiju su pokrenule dr. sc. Ivana Ćosić, doc. dr. sc. Ivana Sekol, doc. dr. sc. Tanja Slišković i dr. sc. Ana Ljubojević. Priprema se i prosvjed podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi koji organizira Udruga Roda – Roditelji u akciji. Prosvjed je najavljen za srijedu 1. lipnja u 18 sati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.
