Najveća je mana starog sustava previše učenja napamet
Nedostatak praktičnog rada tijekom školovanja ističe 20% ispitanika.
Nedostatak praktičnog rada tijekom školovanja ističe 20% ispitanika.
U siječnju ove godine započeli su pregovori o reformi školstva.
Moguće novosti su obavezna devetogodišnja osnovna škola, potpuno novi način usvajanja znanja s više kritičkog i logičkog razmišljanja, autonomija nastavnika u kreiranju nastavnog sata te promjene u ocjenjivanju, što znači da će, osim brojčanih (od 1 do 5), biti i opisnih ocjena.
Portal EduCentar istražio je više od 320 ispitanika te je saznao koje su najveće boljke starog sustava obrazovanja, odnosno što bi prvenstveno i obavezno promijenili.
46 % ispitanika ističe da je najveća mana starog sustava previše učenja napamet bez poticanja kreativnog razmišljanja.
– Današnja djeca se sve manje snalaze u realnim situacijama. Svrha školovanja, pogotovo onoga srednjoškolskog i fakultetskog, morala bi biti snalaženje u svakodnevnim poslovnim aktivnostima i brzo uključivanje na tržište rada bez gubitka za poslodavce. – objašnjava jedan od ispitanika. Drugi se nadovezao: – Nedostaju sloboda izražavanja i razmišljanje van okvira.
30 % ispitanika tvrdi da je glavni problem previše gradiva koje nije primjenjivo u praksi. Ispitanici kažu da se fokusiranjem na nebitne informacije gubi fokus s onih bitnih za život.
Nedostatak praktičnog rada tijekom školovanja ističe 20% ispitanika.
– Danas sve manje ljudi može učiniti nešto svojim rukama, a obrazovanje obrtnika se ne vrednuje. Iz obrtničkih škola izlaze ljudi bez ljubavi prema poslu za koji su se školovali i bez volje za usavršavanjem i razvijanjem kreativnosti. – komentar je jednog ispitanika.
Također, ispitanici su svjesni da zbog nedostatka praktičnih vještina teško pronalaze posao:
– Postoje škole za koje posao uopće ne postoji jer je program nastave loše ustrojen.
Svega 4 % ispitanika bi najprije mijenjalo sustav ocjenjivanja.
– Problem nije u ocjenama, nego u subjektivnom načinu ocjenjivanja. – komentira jedan ispitanik.