Mladi u EU aktivni u društvu najviše kroz društvene mreže. Ima li „clicktivism” stvarni utjecaj na politiku?

Najnovije istraživanje Eurobarometra otkrilo je zanimljiva razmišljanja među mladima u Europskoj uniji. Gotovo trećina mladih vjeruje da će političari riješiti njihove probleme ako koriste hashtagove ili promijene profilne slike na društvenim mrežama. Anketa pod nazivom Mladi i demokracija provedena je među više od 26 tisuća mladih u dobi od 15 do 30 godina diljem Europske unije.

Starijim generacijama takvi podaci mogu izgledati poražavajuće, ali to više govori o sve većem udaljavanju tih generacija od mladih i o tome koliko postaju slični svojim roditeljima.

 

„Mladi sve više provode vrijeme online gdje se informiraju i komuniciraju. To prati i politika. Internet se stalno mijenja, a s njim i načini online participacije i djelovanja. To utječe i na participaciju izvan društvenih mreža. Važno je naglasiti da online participacija, poput potpisivanja peticija, praćenja političara, komentiranja i dijeljenja informacija, također predstavlja relevantan oblik sudjelovanja.” – objašnjava profesor Kosta Bovan s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

No, Bovan dodaje da neki autori taj oblik aktivizma nazivaju clicktivism, što podrazumijeva da klikovi nemaju stvarni utjecaj na politiku. Ipak, važan je podatak da oko 36 posto mladih Hrvata smatra da je najefikasniji način utjecaja na političare sudjelovanje na izborima – lokalnim, nacionalnim i europskim. Također, 36 posto mladih u Hrvatskoj vjeruje da se promjene mogu postići uključivanjem u studentske ili druge organizacije mladih, dok taj stav dijeli tek četvrtina mladih na razini Europske unije.
 

Mladi iz Hrvatske ne razlikuju se značajno od svojih europskih vršnjaka

Naši mladi na razini su europskog prosjeka kada je u pitanju sudjelovanje u javnim okupljanjima, pisanju ili prikupljanju peticija. Gotovo polovica mladih u Hrvatskoj sudjelovala je u takvim aktivnostima barem jednom u protekloj godini. Najaktivniji su po tom pitanju mladi iz Rumunjske s 57 posto angažmana, dok su najmanje aktivni mladi s Cipra, gdje je samo 31 posto sudjelovalo u akcijama usmjerenima na društvene promjene. Slovenski mladi također su manje aktivni od hrvatskih, s 41 posto angažmana.

Podaci Eurobarometra pokazuju da mladi Hrvati tek neznatno zaostaju za europskim vršnjacima u angažmanu oko klimatskih promjena i zaštite okoliša, ali se znatno više angažiraju u zaštiti ljudskih prava. Dok je 34 posto mladih iz 27 europskih zemalja sudjelovalo u inicijativama za zaštitu ljudskih prava, u Hrvatskoj je taj postotak čak 42 posto.

Hrvatska imala najnižu izlaznost na izbore

Iako su društvene mreže često kritizirane kao prostor za širenje dezinformacija, istraživanje pokazuje da većina mladih u EU, uključujući Hrvatsku, smatra da ih je obrazovanje opremilo vještinama za prepoznavanje dezinformacija.
 

„U idealnom svijetu, mladi bi se lakše informirali, brže organizirali i šire djelovali. Međutim, online participacija suočava se s nizom problema, od dezinformacija do prevelike raspršenosti informacija. Ipak, dobro je da se mladi angažiraju putem interneta jer to može imati niz pozitivnih ishoda.” – ističe profesor Bovan.

Unatoč pozitivnim trendovima, istraživanje pokazuje da se tek 15 posto mladih u Hrvatskoj uključuje u rad kulturnih organizacija, a iako su sportski uspjesi Hrvatske poznati, mladi su ispodprosječno angažirani u sportskim klubovima. Dok u EU trećina mladih aktivno sudjeluje u radu sportskih klubova, u Hrvatskoj je taj broj jedva preko četvrtine.

Hrvatska je imala najnižu izlaznost na nedavnim izborima za Europski parlament, samo 21,25 posto, dok je prosječna izlaznost u EU bila 51,05 posto. Prema anketi Eurobarometra, više od 60 posto mladih s pravom glasa izrazilo je namjeru da glasuje. Međutim, ne postoje službeni rezultati o odazivu mladih na ovogodišnjim EU izborima, pa je teško utvrditi koliko ih je uistinu glasovalo.