Kako su se visokoškolski nastavnici osjećali tijekom pandemije: objavljeni rezultati velikog istraživanja

Rezultati istraživanja o učincima pandemijskih okolnosti na kvalitetu i organizaciju nastave iz perspektive visokoškolskih nastavnika, njihovu znanstvenu, stručnu i umjetničku aktivnost, razinu digitalnih kompetencija te psihološko funkcioniranje u uvjetima tzv. novog normalnog predstavljeni su 15. ožujka 2022. godine u Zagrebu.

Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u njemu je sudjelovalo više od 1200 visokoškolskih nastavnika iz cijele Hrvatske.

Istraživanje se nadovezuje na ono objavljeno u listopadu 2021. Studenti i pandemija: kako smo (pre)živjeli? kojim je AZVO istraživao učinak pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. godini 2020/2021.
 

VEZANO: Kako su studenti preživjeli pandemiju? AZVO predstavio rezultate istraživanja

– Nastava se vraća u učionice, a istraživanja AZVO-a pokazala su da to i jest željeni oblik nastave za većinu nastavnika i studenata. – istaknula je u uvodnom obraćanju zamjenica ravnatelja AZVO-a dr. sc. Vesna Dodiković-Jurković te dodala kako visoka učilišta koja u budućnosti žele izvodi online studije i to vide kao svoju stratešku odrednicu, moraju proći postupak akreditacije online studija.

U sklopu događanja održan je okrugli stol Povratak u budućnost: visokoškolska nastava nakon pandemije na kojem su sudjelovali: prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Dražan Kozak (Sveučilište u Slavonskom Brodu), doc. dr. sc. Nikola Kadoić (Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu) i doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić (Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu). Sudionici su se složili kako su pandemijske okolnosti ubrzale digitalnu transformaciju visokih učilišta, no kako prostora za napredak još uvijek ima. Budućnost visokog obrazovanja zasigurno će uključivati korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u većoj mjeri nego što je to bio slučaj prije pandemije, no klasična, kontaktna nastava i dalje je za većinu nastavnika i studenata nezamjenjiva, zaključak je okruglog stola.

Istraživanje Visokoškolski nastavnici i pandemija: akademski i psihološki izazovi u cijelosti je dostupno na mrežnoj stranici AZVO-a. U nastavku donosimo osnovne zaključke. 

Kvaliteta i organizacija nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19

Tijekom ak. god. 2020/2021. dominantan oblik održavanja nastave na visokim učilištima u RH bila je tzv. mješovita ili hibridna nastava. Većina sudionika (67%) preferira održavanje nastave u učionici. Kao ključne izazove u organizaciji nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19 nastavnici prepoznaju povećano radno opterećenje (14%), osiguravanje kvalitete nastave (12%), nejednakosti među studentima u smislu dostupnosti računala i interneta (11%) te prostorna ograničenja visokih učilišta (10%). Nastavnici su vrlo zadovoljni ili zadovoljni (69%) kvalitetom izvedbe predavanja. 

U ak. god. 2020/2021. sudionici su tjedno prosječno po kolegiju proveli više sati u pripremi i održavanju online nastave nego što je to slučaj kod učioničkog oblika nastave. Nadalje, 23% nastavnika smatra da online nastavom ne mogu dobro pripremiti studente za sve oblike ocjenjivanja. Više od 70% nastavnika smatra da su opći uvjeti rada za online nastavu bili zadovoljavajući te kako su imali potrebne tehničke uvjete za pripremu i realizaciju online nastave. 

Za najveći postotak nastavnika (43%) znatan je problem održavanje određenih oblika nastave poput praktične, laboratorijskih vježbi, praktikuma i radionica. Kako bi se poboljšala kvaliteta i organizacija nastave, smatraju nastavnici, potrebno je prilagoditi nastavne materijale i kurikul online nastavi, raditi na prevenciji neetičnog ponašanja studenata te razvoju digitalnih kompetencija nastavnika. 

Znanstvena, stručna i umjetnička aktivnost tijekom pandemije bolesti COVID-19

Za 66% nastavnika provođenje znanstvene, stručne i umjetničke aktivnosti tijekom pandemije bilo je otežano. S druge strane, 51% nastavnika navodi kako su im prostorni i tehnički uvjeti za izvođenje znanstveno-istraživačkog, stručnog ili umjetničkog rada bili osigurani. 

Od problema s kojima su se susretali, 77% nastavnika navodi nemogućnost odlaska na znanstvene ili stručne skupove,  74% manjak vremena i mogućnosti za znanstveni, umjetnički ili stručni rad, a 55% mogući zastoj u znanstvenom napredovanju. 

U protekloj akademskoj godini 78% sudionika istraživanja objavilo je znanstveni ili stručni rad, 74% ih je objavilo 1 do 3 rada, a više od 6 radova objavilo je 6% sudionika istraživanja. Većina sudionika istraživanja sudjelovala je na stručnim, odnosno znanstvenim konferencijama i to online (61%), dok 23% nastavnika uopće nije sudjelovalo na konferencijama. 

Digitalne kompetencije za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi tijekom pandemije bolesti COVID-19

72% nastavnika smatra da imaju dobre i jako dobre digitalne kompetencije za poučavanje u visokom obrazovanju. 87% nastavnika smatra da ima dobro ili vrlo dobro znanje iz primjene tehnologija  e-učenja. 21% nastavnika nije sigurno u prednosti IKT-a i e-učenja u nastavi, 18% ga upotrebljava samo zbog pandemije i nemogućnosti da se nastava odvija kao prije.

IKT i e-učenje koriste se u nastavi dominantno za: postavljanje sadržaja kolegija i distribuciju nastavnih materijala, obavijesti o kolegiju i izvođenju nastave, online predavanja, komunikaciju. 30% nastavnika pohađalo je online programe izvan Hrvatske, a 23% njih nije pohađalo uopće programe usavršavanja u području IKT-a i e-učenja. 

Nastavnicima je potrebno dodatno stručno usavršavanje u digitalnoj pedagogiji (59%) te u suvremenim tehnologijama (54%). Nastavnici smatraju da im je u pripremi i provođenju nastave važna podrška: u korištenju tehnologija e-učenja, u korištenju IKT-a, u pripremi i izradi e-kolegija te vezano uz pedagoške metode poučavanja. 

Psihološko funkcioniranje nastavnika tijekom pandemije bolesti COVID-19

Oko polovica (48%) sudionika osjeća se umjereno uznemireno cjelokupnom pandemijskom situacijom, dok je situacija jako ili vrlo jako/ekstremno opterećujuća za 28% nastavnika. Oko trećine nastavnika procjenjuje da se njihovo tjelesno zdravlje (35%)  i psihičko stanje (33%) pogoršalo. Općenito zadovoljno životom jest 39% nastavnika, a gotovo je sličan broj onih koji su u različitom stupnju nezadovoljni (40%) svojim životom. 

Ravnotežom privatnog i poslovnog života u određenoj je mjeri zadovoljno 41% nastavnika, dok 43% iskazuje neku razinu nezadovoljstva. Umjerenu i višu razinu optimizma u pogledu budućnosti iskazuje 78% nastavnika, dok malu razinu optimizma ili nedostatak optimizma navodi 21% sudionika.

Razumijevanje i potporu svojih visokih učilišta u potpunosti ili jako doživjelo je 28% nastavnika, 39% ih je doživjelo umjerenu potporu, a trećina (33%) navodi da je takvu potporu osjećala malo ili uopće nije. 13% nastavnika razmišljalo je o traženju stručne psihološke pomoći tijekom pandemije, a zatražilo ju je 6%.