Kako su studenti preživjeli pandemiju? AZVO predstavio rezultate istraživanja
Prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života.
Prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života.
Rezultati istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i sl. na iskustvo studiranja u ak. godini 2020/2021. predstavljeni su 13. listopada 2021. godine u Zagrebu. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Riječ je o istraživanju provedenom na nacionalnoj razini tijekom rujna 2021. godine, a u njemu je sudjelovalo gotovo 4300 studenata sveučilišnih i stručnih studija, svih razina osim poslijediplomske.
Svrha mu je bila odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.
Događanje je otvorila v. d. ravnatelja AZVO-a prof. dr. sc. Jasmina Havranek koja je istaknula kako su rezultati istraživanja pokazali da je prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života.
– Smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi – zaključila je prof. dr. sc. Havranek.
U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja održan je i okrugli stol na kojem su, uz prof. dr. sc. Jasminu Havranek, sudjelovali i: gđa Dijana Mandić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Bruna Bandula, predsjednica Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sudionice su se složile kako je protekla akademska godina bila izazovna studentima, ali i visokoškolskim nastavnicima te da je klasična nastava uživo željeni oblik nastave za većinu studenata. Isto tako, u kriznim uvjetima pokazala se potreba za snažnijom podrškom studentima u pogledu psihološke podrške i jačanja kompetencija za nošenje sa stresnim situacijama.
Zaključci istraživanja
Organizacija nastave
- Dominantni oblik izvođenja nastave u ak. god. 2020/2021. bila je u potpunosti online (40%) te hibridna nastava, tj. kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo (40%).
- Najviše online nastave imali sudionici viših godina diplomskih studija (49%).
- 29% studenata prve godine preddiplomskih i integriranih studija nastavu je pohađalo isključivo online.
- 35% sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave za ak. god. 2021/2022. navelo učioničku nastavu, a njih 29% nastavu u potpunosti online.
- Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće (73%), interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju (60%), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63%) te objektivnošću ocjenjivanja (60%).
- 60% sudionika istraživanja ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za studente i nastavnike, a 25% ih podržava uvođenje obveznog cijepljenja.
- 47% studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja.
Studentski život
- Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije: 59% studenata smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje; izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih.
- Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata (73%) nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada.
- Postojeće odnose s kolegama sa studija uglavnom su održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78% odgovora).
- 43% studenata smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova.
- 60% studenata navodi kako su zbog online nastave uštedjeli na troškovima putovanja.
- 54% imalo je osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo.
- U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja (71%) te nenošenju maski (71%); značajan postotak raduje se putovanjima u inozemstvo (66%); nastavi uživo veseli se 41% sudionika istraživanja.
Mentalno zdravlje
- U studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja: 52% studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije.
- Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom (57%), dok ih je najmanje brinula mogućnost vlastite zaraze (17% ).
- Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50% navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50%).
- Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46%) i depresivno (29%) te da je koristio društvene mreže na nezdrav način (43%).
- 25% studenata nije se susretalo s poteškoćama u pogledu mentalnog zdravlja te je u svojim komentarima navelo da se u novim, pandemijskim okolnostima osjećalo bolje nego prije.
- 32% studenata iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo.
- Zbog straha od socijalne stigme, 12% studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, dok bi se 15% studenata neadekvatno osjećalo kada bi išlo terapeutu radi psihološke pomoći.
Prijelaz iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje
- Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48%), online nastava umjesto nastave uživo (39%) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39%).
- 47% studenata prve godine u potpunosti je i uglavnom zadovoljno procesom prijelaza iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje, a uglavnom i u potpunosti nezadovoljno njih je 17%.
- Većina ih se morala više samostalno pripremati za ispite državne mature, no željeni studij upisalo je 80% studenata.
- 55% studenata prve godine odgovorilo je kako se zbog pandemije slabije povezalo s kolegama sa studija.
- 63% brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.
