Stručni studiji

Izglasan prijedlog Zakona o HKO-u; evo koja je daljnja procedura

Studenti stručnih studija korak su bliže tome da dobiju službenu potvrdu svoje višemjesečne borbe i postanu izjednačeni sa studentima sveučilišnih studija.

Studentski.hr

14.1.2021.

Na 37. sjednici Vlade Republike Hrvatske jednoglasno je izglasan konačni prijedlog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kojim se studente sveučilišnih i stručnih studija stavlja na istu, šestu i sedmu razinu, ali različite podrazine.

Vezano: MZO istim obrazloženjem odbio komentare UNIZG-a i Pravnog fakulteta o Zakonu o HKO-u

– Očekujemo da će izmjena dovesti do konsenzusa svih zainteresiranih dionika te da će se predmetnim izmjenama izbjeći daljnji prijepori oko statusa stručnih vokacijskih studija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a ovi prijepori traju još od donošenja Zakona 2013. godine. Time bi se osigurali uvjeti za dosljednu primjenu binarnog sustava u sustavu obrazovanja u Hrvatskoj. Dodatno, izmjenom Zakona omogućit će se djelotvorna i brža provedba reformskih procesa, razvoja i uvođenja novih kurikularnih dokumenata u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih. Nadalje, ovaj zakonski prijedlog, odnosno izmjene mijenjaju i ulogu sektorskih vijeća kako bi njihova uloga bila usmjerena na strateško promišljanje i ukazivanje na nužne kompetencije u skladu s potrebama tržišta rada i potrebama visokog i cjeloživotnog obrazovanja te društva općenito. – ponovio je na sjednici Vlade ministar Radovan Fuchs ono što je uglavnom navedeno u samom nacrtu Zakona pod podnaslovom Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.

Ministar je na koncu predložio Vladi da prihvati upućivanje tog zakonskog prijedloga u Sabor. Prijedlog sada ide na saborsku proceduru na prvo čitanje, a zatim nakon toga slijedi drugo čitanje. Točno pojašnjenje što podrazumijeva prvo, a što drugo čitanje sa stranice Sabora prenosimo u nastavku:

– Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Ono obuhvaća: uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog, kao i donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona.

Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona. U suprotnom, smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen. Rasprava o konačnom prijedlogu smatra se drugim čitanjem zakona i ono obuhvaća: raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima te donošenje zakona.

U slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona, provodi se i treće čitanje.

OZNAKE: