Istraživanje pokazalo: udvostručen broj iseljenih diplomiranih studenata, prepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada je slaba

Gotovo je udvostručen broj iseljenih diplomiranih i završenih studenata u odnosu na 2017. godinu, slaba je prepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada, znatno manja je zaposlenost novodiplomiranih studenata te još uvijek postoji neusklađenost studijskih programa s onime što se na tržištu rada traži i spolna neravnopravnost, prenosi Slobodna Dalmacija.

Rezultati su pokazali da i trećina doktora znanosti ima plaću od 3500 kuna ili manje, 5,4 posto njih se iselilo iz države, u prvoj godini nakon diplomiranja zaposlilo se 60 mladih, a samo 63,8 posto radi u struci. Posao nađe samo oko 57 posto doktora znanosti, a žene u prosjeku završe studij s višim prosjekom od muškaraca, ali se teže zapošljavaju i imaju niža primanja.

Istraživanje je provedeno krajem 2020. godine i početkom 2021. u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a autor i voditelj istraživanja je profesor Fizičkog odsjeka na PMF-u u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Matko Glunčić.

VEZANO

Predstavljen je obrazovni okvir modernizacije obrazovanja za novu generaciju inženjera na zagrebačkom sveučilištu

---

Za Slobodnu Dalmaciju profesor Glunčić otkrio je kako ima sve manje diplomiranih studenata iz STEM-područja poput kemije, matematike, fizike, pogotovo iz nastavničkog smjera. 

– Situacija je već kritična, polako tonemo u negativnu spiralu i zatvaramo krug. Sve je manje učitelja i nastavnika koji imaju potrebno znanje iz STEM-predmeta, znanje učenika u ovim predmetima u prosjeku je sve lošije, što je vidljivo iz rezultata državne mature. – rekao je.

Prema Glunčiću, niz problema dovelo je to takvog stanja. Iseljavanje, pad nataliteta, kvote za upise na visoka učilišta slijede suprotan trend te stalno rastu.

VEZANO

Istraživanje pokazalo: studenti u Hrvatskoj razmišljaju o financijskom planu za budućnost

---

Ono što je istraživanje isto pokazalo je da se više od 40 posto tek diplomiranih studenata zapošljavaju u javnom ili državnom sektoru.

– Natječaji u javnom i državnom sektoru, a u Hrvatskoj često i u privatnom sektoru, ne uključuju razliku između pojedinih visokih škola, najčešće niti razliku između pojedinih studijskih programa – jednostavnim rječnikom, diploma je diploma, neovisno o tome koja i gdje je stečena. Stoga, maturanti i njihovi roditelji između istovrsnih programa često biraju lakše te se posredno ruši kvaliteta, a kompetencije, znanja i vještine koje nude programi postaju nevažni. Kao posljedica ovog sustava, velik dio visokih učilišta nemaju ni potrebu ni motiv mijenjati ni modernizirati studijske programe ni kontinuirano ih povezivati s potrebama tržišta rada. – objasnio je Glunčić.

– Imamo previše visokih učilišta i/ili studijskih programa te bi tržište trebalo izregulirati ovu anomaliju. – zaključuje Glunčić.

– Stoga praksa mora biti dulja, uključivati sve studente na programu i što više nalikovati pravom poslu, uz mogućnost isplate plaće. Također, podrazumijeva se da nisu svi programi, znanja i vještine tržišno orijentirani. Nužno je očuvati i strateške programe kao što su nastavnički studiji, ali i kulturne, umjetničke i humanističke programe uz razumne upisne kvote.