Istraživanje pokazalo: udvostručen broj iseljenih diplomiranih studenata, prepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada je slaba

Gotovo je udvostručen broj iseljenih diplomiranih i završenih studenata u odnosu na 2017. godinu, slaba je prepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada, znatno manja je zaposlenost novodiplomiranih studenata te još uvijek postoji neusklađenost studijskih programa s onime što se na tržištu rada traži i spolna neravnopravnost, prenosi Slobodna Dalmacija.

Rezultati su pokazali da i trećina doktora znanosti ima plaću od 3500 kuna ili manje, 5,4 posto njih se iselilo iz države, u prvoj godini nakon diplomiranja zaposlilo se 60 mladih, a samo 63,8 posto radi u struci. Posao nađe samo oko 57 posto doktora znanosti, a žene u prosjeku završe studij s višim prosjekom od muškaraca, ali se teže zapošljavaju i imaju niža primanja.

Istraživanje je provedeno krajem 2020. godine i početkom 2021. u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a autor i voditelj istraživanja je profesor Fizičkog odsjeka na PMF-u u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Matko Glunčić.

VEZANO

Čine li zadirkivanja i prepucavanja prijateljstva jačima ili im štete?

---

Za Slobodnu Dalmaciju profesor Glunčić otkrio je kako ima sve manje diplomiranih studenata iz STEM-područja poput kemije, matematike, fizike, pogotovo iz nastavničkog smjera. 

– Situacija je već kritična, polako tonemo u negativnu spiralu i zatvaramo krug. Sve je manje učitelja i nastavnika koji imaju potrebno znanje iz STEM-predmeta, znanje učenika u ovim predmetima u prosjeku je sve lošije, što je vidljivo iz rezultata državne mature. – rekao je.

Prema Glunčiću, niz problema dovelo je to takvog stanja. Iseljavanje, pad nataliteta, kvote za upise na visoka učilišta slijede suprotan trend te stalno rastu.

VEZANO

Stigli su rezultati Eurobarometra: evo što najviše brine mlade u Hrvatskoj i EU

---

Ono što je istraživanje isto pokazalo je da se više od 40 posto tek diplomiranih studenata zapošljavaju u javnom ili državnom sektoru.

– Natječaji u javnom i državnom sektoru, a u Hrvatskoj često i u privatnom sektoru, ne uključuju razliku između pojedinih visokih škola, najčešće niti razliku između pojedinih studijskih programa – jednostavnim rječnikom, diploma je diploma, neovisno o tome koja i gdje je stečena. Stoga, maturanti i njihovi roditelji između istovrsnih programa često biraju lakše te se posredno ruši kvaliteta, a kompetencije, znanja i vještine koje nude programi postaju nevažni. Kao posljedica ovog sustava, velik dio visokih učilišta nemaju ni potrebu ni motiv mijenjati ni modernizirati studijske programe ni kontinuirano ih povezivati s potrebama tržišta rada. – objasnio je Glunčić.

– Imamo previše visokih učilišta i/ili studijskih programa te bi tržište trebalo izregulirati ovu anomaliju. – zaključuje Glunčić.

– Stoga praksa mora biti dulja, uključivati sve studente na programu i što više nalikovati pravom poslu, uz mogućnost isplate plaće. Također, podrazumijeva se da nisu svi programi, znanja i vještine tržišno orijentirani. Nužno je očuvati i strateške programe kao što su nastavnički studiji, ali i kulturne, umjetničke i humanističke programe uz razumne upisne kvote.