Financijske navike studenata
Istraživanje pokazalo: studenti u Hrvatskoj razmišljaju o financijskom planu za budućnost
Ispitali smo financijske navike studenata, kao i poznavanje financijskih proizvoda kao što su krediti, investicije i štedni planovi.
Ispitali smo financijske navike studenata, kao i poznavanje financijskih proizvoda kao što su krediti, investicije i štedni planovi.
Gotovo dvije tisuće studenata sudjelovalo je u najnovijem financijskom istraživanju ove jeseni. Kroz anketu From broke to boss: financijske navike studenata, portal Studentski.hr u suradnji s OTP bankom d.d. ispitao je financijske navike studenata, kao i poznavanje financijskih proizvoda kao što su krediti, investicije i štedni planovi.
Istraživanje je otkrilo i kako studenti planiraju svoju financijsku budućnost, a svi sudionici imali su priliku sudjelovati i u nagradnom natječaju kreativnim odgovorom na zadnje pitanje – koji su to inovativni načini pomoću kojih bi banka mogla podržati financijsku edukaciju i povećati svijest o odgovornom zaduživanju mladih i studenata. U nastavku donosimo ključne odgovore i podatke istraživanja, a sretni dobitnici objavljeni su na dnu teksta.
Istraživanju se priključilo 1 917 studenata, od kojih je gotovo 95% u dobi između 18 i 24 godine. Većina je ispitanih žena, njih 72%, a među ispitanima je podjednak broj onih koji žive u malim mjestima do 3 000 stanovnika i onih koji žive u naseljima s preko 10 000 stanovnika. Više od polovice ispitanih studira u Zagrebu.
Najvećim dijelom sudjelovali su studenti s prvih godina studija, a gotovo 70% dolazi iz obitelji prosječnih prihoda (prema vlastitoj procjeni).
Grafikon 2. Obiteljski prihodi
Nastavno na spomenuti podatak, većina ispitanih otkrila je da ih potpuno ili djelomično financiraju roditelji i povremeni poslovi koje odrađuju (48,4%). Na drugom mjestu je financiranje isključivo od strane roditelja (14%), dok je gotovo podjednako onih koji su izjavili kako svoje troškove života podmiruju pomoću roditelja i stipendije (12,6%) ili studentski budžet pune iz svih mogućih izvora, bilo od roditelja, povremenih poslova, stipendija ili pozajmica (12,4%).
Samostalno se financira 11,8% studenata (iako, nije poznato na koji način su stekli financijska sredstva), dok je neznatan postotak onih koji svoje troškove studiranja i studentskog života pokrivaju putem kredita ili pozajmica (0,8%), što može sugerirati na nepoznavanje bankarskih proizvoda ili nedostatak navika koje su možda karakteristične za studente zapadnog svijeta.
U najvećem dijelu, ako izuzmemo troškove hrane i stanovanja, studenti raspolažu s iznosom između 130 i 200 eura, odnosno više od 200 eura koje raspodjeljuju za zabavu, edukaciju i ostale svrhe. Očekivano, najveći dio ispitanih troši ponajviše na hranu, dok svega 9,3% njih izdvaja najveći dio sredstava na edukaciju.
Kada je u pitanju zaduživanje, više od 90% studenata tvrdi da se ne zadužuje, dok ostali ispitanici koriste pozajmicu po tekućem računu, a tek je mali dio njih podiglo kredit za školarinu. Zanimljivo, da im preostane svega 50 eura na računu, dobar provod najčešći je odgovor na što bi potrošili posljednja sredstva, dok su putovanja i shopping uvjerljivo najčešća stavka za koju studentima novac najviše nedostaje.
Ako govorimo o štednji, studenti su naznačili na čemu ostvaruju značajnu uštedu svakog mjeseca, a izrazili su i za što najviše štede. Tako je većina ispitanih naznačila da štedi na odjeći i obući te gotovo podjednako na guštima kao što su kave i izlasci, što pokazuje da bez obzira na malo godina, ipak većini mladih prioriteti nisu stvari „bez kojih se može”, već se na društvene aktivnosti troši onda kada se ima viška financija. Na pitanje za što bi željeli uštedjeti novac, ponovno su putovanja bila najčešći odgovor.
Konačno, financijske navike i upoznatost s pojedinim financijskim proizvodima među posljednjim su pitanjima istraživanja. Otkrili smo tako da više od 66% studenata kao sredstvo plaćanja koristi bankovnu karticu, a njih 46% prati svoj budžet i troškove na svakodnevnoj bazi. Ono što svakako vrijedi istaknuti jest da velika većina, njih 42,4% razmišlja o kreiranju vlastitog financijskog plana, odnosno da će početi štedjeti (33,6%) kao prve samostalne financijske odluke, što je vrlo pohvalno.
Tek nešto više od 16% ispitanih tvrdi da je njihovo znanje o navedenom vrlo dobro, dok većina procjenjuje svoju upoznatost dovoljnom za razumijevanje osnovnih pojmova. Ipak, više od 70% studenata ne zna kolike su prosječne kamate na štednju građana u Hrvatskoj niti kolike su prosječne kamate na minuse građana u hrvatskim bankama.
U sklopu istraživanja, studenti su dali i svoja kreativna rješenja na posljednje, nagradno pitanje „Predloži inovativne načine pomoću kojih bi banka mogla podržati financijsku edukaciju i povećati svijest o odgovornom zaduživanju mladih i studenata.”, a sretni dobitnici nagrađeni iznosima na Visa web prepaid kartici OTP banke su:
1. nagrada: IVAN SLOBOĐANAC, Koprivnica (200 eura)
2. nagrada: NADJA NOVAK, Savska Ves (150 eura)
3. nagrada: KATJA CVRTNJAK, Čakovec (100 eura)
Istraživanje je otkrilo i kako studenti planiraju svoju financijsku budućnost, a svi sudionici imali su priliku sudjelovati i u nagradnom natječaju kreativnim odgovorom na zadnje pitanje – koji su to inovativni načini pomoću kojih bi banka mogla podržati financijsku edukaciju i povećati svijest o odgovornom zaduživanju mladih i studenata. U nastavku donosimo ključne odgovore i podatke istraživanja, a sretni dobitnici objavljeni su na dnu teksta.
Istraživanju se priključilo 1 917 studenata, od kojih je gotovo 95% u dobi između 18 i 24 godine. Većina je ispitanih žena, njih 72%, a među ispitanima je podjednak broj onih koji žive u malim mjestima do 3 000 stanovnika i onih koji žive u naseljima s preko 10 000 stanovnika. Više od polovice ispitanih studira u Zagrebu.
Grafikon 1. Mjesto studiranja
Najvećim dijelom sudjelovali su studenti s prvih godina studija, a gotovo 70% dolazi iz obitelji prosječnih prihoda (prema vlastitoj procjeni).
Grafikon 2. Obiteljski prihodi
Najveći dio studenata i dalje financiraju roditelji te povremeni poslovi
Nastavno na spomenuti podatak, većina ispitanih otkrila je da ih potpuno ili djelomično financiraju roditelji i povremeni poslovi koje odrađuju (48,4%). Na drugom mjestu je financiranje isključivo od strane roditelja (14%), dok je gotovo podjednako onih koji su izjavili kako svoje troškove života podmiruju pomoću roditelja i stipendije (12,6%) ili studentski budžet pune iz svih mogućih izvora, bilo od roditelja, povremenih poslova, stipendija ili pozajmica (12,4%).
Samostalno se financira 11,8% studenata (iako, nije poznato na koji način su stekli financijska sredstva), dok je neznatan postotak onih koji svoje troškove studiranja i studentskog života pokrivaju putem kredita ili pozajmica (0,8%), što može sugerirati na nepoznavanje bankarskih proizvoda ili nedostatak navika koje su možda karakteristične za studente zapadnog svijeta.
Grafikon 3. Izvori financiranja
U najvećem dijelu, ako izuzmemo troškove hrane i stanovanja, studenti raspolažu s iznosom između 130 i 200 eura, odnosno više od 200 eura koje raspodjeljuju za zabavu, edukaciju i ostale svrhe. Očekivano, najveći dio ispitanih troši ponajviše na hranu, dok svega 9,3% njih izdvaja najveći dio sredstava na edukaciju.
Grafikon 4. Sredstva s kojima studenti slobodno raspolažu
Studentima je ipak više do šopingiranja i putovanja, nego do edukacije
Kada je u pitanju zaduživanje, više od 90% studenata tvrdi da se ne zadužuje, dok ostali ispitanici koriste pozajmicu po tekućem računu, a tek je mali dio njih podiglo kredit za školarinu. Zanimljivo, da im preostane svega 50 eura na računu, dobar provod najčešći je odgovor na što bi potrošili posljednja sredstva, dok su putovanja i shopping uvjerljivo najčešća stavka za koju studentima novac najviše nedostaje.
Grafikon 5. Za što studentima najviše nedostaje novac
Ako govorimo o štednji, studenti su naznačili na čemu ostvaruju značajnu uštedu svakog mjeseca, a izrazili su i za što najviše štede. Tako je većina ispitanih naznačila da štedi na odjeći i obući te gotovo podjednako na guštima kao što su kave i izlasci, što pokazuje da bez obzira na malo godina, ipak većini mladih prioriteti nisu stvari „bez kojih se može”, već se na društvene aktivnosti troši onda kada se ima viška financija. Na pitanje za što bi željeli uštedjeti novac, ponovno su putovanja bila najčešći odgovor.
Grafikon 6. Na čemu studenti štede
Već se na fakultetu razmišlja o planiranju financijske budućnosti
Konačno, financijske navike i upoznatost s pojedinim financijskim proizvodima među posljednjim su pitanjima istraživanja. Otkrili smo tako da više od 66% studenata kao sredstvo plaćanja koristi bankovnu karticu, a njih 46% prati svoj budžet i troškove na svakodnevnoj bazi. Ono što svakako vrijedi istaknuti jest da velika većina, njih 42,4% razmišlja o kreiranju vlastitog financijskog plana, odnosno da će početi štedjeti (33,6%) kao prve samostalne financijske odluke, što je vrlo pohvalno.
Grafikon 7. Prva financijska odluka
Koliko su studenti upoznati s financijskim proizvodima poput kredita, investicija ili štednih planova?
Tek nešto više od 16% ispitanih tvrdi da je njihovo znanje o navedenom vrlo dobro, dok većina procjenjuje svoju upoznatost dovoljnom za razumijevanje osnovnih pojmova. Ipak, više od 70% studenata ne zna kolike su prosječne kamate na štednju građana u Hrvatskoj niti kolike su prosječne kamate na minuse građana u hrvatskim bankama.
U sklopu istraživanja, studenti su dali i svoja kreativna rješenja na posljednje, nagradno pitanje „Predloži inovativne načine pomoću kojih bi banka mogla podržati financijsku edukaciju i povećati svijest o odgovornom zaduživanju mladih i studenata.”, a sretni dobitnici nagrađeni iznosima na Visa web prepaid kartici OTP banke su:
1. nagrada: IVAN SLOBOĐANAC, Koprivnica (200 eura)
2. nagrada: NADJA NOVAK, Savska Ves (150 eura)
3. nagrada: KATJA CVRTNJAK, Čakovec (100 eura)
OZNAKE:
FOTO:
CANVA PRO, ALEKSANDER'S IMAGES, ILUSTRACIJA