Previše ocjena, premalo znanja

Istraživanja pokazuju: studenti na fakultetima pišu previše ispita

Stavovi profesora o ocjenjivanju studenata na sveučilištima diljem svijeta još uvijek su staromodni.

studentski.hr

29.6.2022.

Broj kolokvija, ispita, seminara i ostalih radova koji čine ocjenu iz nekog kolegija na fakultetu postaje sve veći. Pokazuju to rezultati istraživanja provedenih na europskim sveučilištima, navodi Times Higher Education.

Na profesore se, naime, stavlja pritisak da svoje studente nauče što korisnijim vještinama, na studente da budu redoviti i disciplinirani u radu, a odgovor na te potrebe često je – više testiranja.

Poznato je da su ispitni rokovi na fakultetu među najstresnijim periodima za mlade osobe. Od studenata se očekuje da u relativno kratkom vremenskom razdoblju pokažu da su usvojili nekoliko kompleksnih predmeta. Situacija postaje još gora kada se uz to vežu i obavezni kolokviji koje je potrebno položiti kako bi se pristupilo ispitu ili posebni radovi koje je potrebno napisati.

Pritisak ispita osjete i profesori: u 2, 3 ili 4 tjedna nije lako u nekoliko navrata ispravljati pisane ispite svih studenata na godini, održavati uvide, usmene ispite, čitati radove.

Dakle, ispiti ne donose radost ni studentima ni profesorima, a ipak je studiranje bez njih apsolutno nezamislivo. Jan McArthur, profesor na Sveučilištu u Lancasteru, smatra da bi i studenti i profesori tijekom razdoblja ispitnih rokova trebali osjećati upravo – radost.

– Ispitivanje i ocjenjivanje bi trebalo provesti tako da studenti vide koliko su tijekom semestra naučili, što bi i profesore trebalo učiniti sretnima. A čak i ako student padne ispit, to je opet znak profesoru na čemu treba poraditi. – ističe.

Zašto raste broj ispita koje studenti moraju proći tijekom studija?

Istraživanja pokazuju kako studenti danas sve lošije rješavaju takozvane high-stakes ispite, kao što su veliki završni ispiti o kojima ovisi prolaz predmeta. Zbog toga je na velikom broju fakulteta, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, uveden niz manjih ispita: kolokvija, kratkih blic-provjera, seminarskih radova, eseja i slično, čiji je cilj rasteretiti studente od velikog stresa završnih ispita. No, zbog slabe regulacije studentskog opterećenja, i ti manji ispiti negativno utječu na razine stresa, a ne doprinose dovoljno boljem usvajanju gradiva.

Primjerice, britansko istraživanje iz 2018. godine pokazuje da su studenti u godini napisali preko 50 raznoraznih ispita, dok je na jednom matematičkom smjeru broj dostigao čak 80 pisanih provjera u godini. Kada se taj broj rasporedi na tri do četiri ispitna roka, broj ispita koji jedan student treba proći u jednom roku, postaje doista teško dostižan.

Istraživanja su pokazala da se studenti zbog toga stalno osjećaju anksiozno: kada su gotovi s jednim zadatkom ili ispitom, slijedi drugi, a rokovi za predaju radova su, ističu studenti, postavljeni navrat-nanos.

Mary Richardson, profesorica na UCL Institutu za obrazovanje ističe da su stavovi profesora o ocjenjivanju studenata na sveučilištima diljem svijeta još uvijek staromodni.

– Ocjenjivanje treba biti raznolikije. Zašto studenti ne bi sami birali na koji način žele da ih se ocjenjuje? – ističe i dodaje da to što svi studenti pišu iste ispite nije ravnopravnost jer studenti imaju različite potrebe.

OZNAKE: