INTERVJU: Fabric8 co-op - prva zadruga studenata u Hrvatskoj

Imali smo čast i priliku stupiti u kontakt s prvom zadrugom studenata u Hrvatskoj - Fabric8 co-op. Zadrugu su, po uzoru na kooperative iz Francuske, Kanade i Japana, samoinicijativno osnovali studenti zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta, uz podršku dekanice prof. Sandre Bischof i ostalih profesora s TTF-a. 

Zadruga je danas gospodarski subjekt registriran na Trgovačkom sudu sa zaštićenim autorskim pravima. Omogućuje sadašnjim i bivšim studentima TTF‐a legalnu prodaju njihovih proizvoda na hrvatskom i europskom tržištu. Osnovana je s ciljem poticanja poduzetničkih te društvenih, znanstvenih, kulturnih i umjetničkih djelatnosti studenata TTF‐a, uključujući suradnju sa svim zainteresiranim strankama. Studentice Josipa Vurnek i Vladimira Pavlović, jedne od osam osnivača ove zadruge, prijavile su Fabric8 kao projekt na natječaj Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj. No, da ne duljimo, o svemu ćete više saznati u intervjuu s Josipom Vurnek.

Hvala, te hvala Vama na pozivu za intervju. Zadruga je službeno osnovana 4. 5. 2015., a potaknuo nas je rad na studentskim poslovima koji smo teško usklađivali s fakultetom, no i to što je većini studenata studentski posao nešto što zaista nema veze s onime što studiraju. Kako stručne prakse za vrijeme studija skoro uopće ne postoje u Hrvatskoj, htjeli smo napraviti nešto što bi bila spona između studentskog posla i trenutnog studija i sami kreirati neki novi scenarij koji neće biti klasičan scenarij pri završetku fakulteta - biti na burzi rada.

Cijela priča započela je u vlaku kada smo putovali na kratkoročnu razmjenu studenata na Ceepus Design week 2014. godine na Fakultetu za strojništvo u Mariboru. Pričali smo o tome tko što radi, kako prodaje, kako se snalazimo sa studentskim poslovima itd. Zaključili smo da bismo mogli nešto sami organizirati i pokrenuti, umjesto da pasivno sjedimo doma i čekamo da izađe neki natječaj. Dosta nam je bilo studiranja i paralelnog rada kao obični trgovci u trgovinama u velikim modnim lancima s odjećom. 

U našem istraživanju prije pokretanja samog osnivanja i potrage za budućim članovima održali smo dvije tribine na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, kao i u Studijskoj jedinici u Varaždinu. U Varaždinu smo našli jednu od naših članica, koja također razvija svoj brend kroz Zadrugu. Informirali smo studentsku populaciju o Zadruzi i predložili naš projekt. Tako smo među njima našli buduće članove koji su nam se pridružili u ostvarivanju našeg cilja. Ekipa koja se prva skupljala sastojala se od osam entuzijasta koji su zajedno detaljno prolazili Zakon o zadrugama, pisanje pravila itd. U početku smo većinom imali brainstorming sastanke na temu: Što bi zapravo bila naša prva studentska zadruga?

Do imena smo došli preko par brainstorming sastanaka. Budući da smo studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta, išli smo na industrijsku proizvodnju i tekstilne materijale (fabric - lat. tkanina) s asocijacijom imena, dodali broj 8 kao osam inicijatora i tako dobili Fabric8 kao fabricate -lat./eng.- proizvodnja. Nastavak je co-op, što je međunarodna kratica za cooperative, kooperative ili zadruge, radi prepoznavanja u daljnjem umrežavanju s drugim studentskim zadrugama u Europi, no i u svijetu. Mogli bismo reći da je jedna od naših parola: Umrežimo se, zajedno smo jači!

S kojim je ciljem zadruga osnovana?

Prva zadruga studenata Fabric8 co-op za usluge je prva takve vrste u Republici Hrvatskoj. Zadruga ne spada ni u jednu postojeću kategoriju po Zakonu o zadrugama, budući da je prva takva. Pozivamo se na ciljeve socijalnih zadruga, potrošačke te sekundarne zadruge, čime zaključujemo da smo svojevrstan hibrid između navedenih kategorija jer studentske zadruge ne postoje. Svojim djelovanjem sprječavamo nezaposlenost prije nego se ona dogodi u studentskoj populaciji. 

Nažalost, zbog nedostatka institucionalnog okvira zaštite, nakon školovanja naši stručnjaci susreću se s nizom problema na putu prema uspjehu. On postaje gotovo i nemoguć bez značajnijeg kapitala, znanja o marketingu, brendiranju i ekonomiji, nepostojanju industrijskih pogona koji osiguravaju radna mjesta i realizaciju industrijske proizvodnje itd. Dakle, nedostaje spona, svojevrsni inkubator između školovanja i početka rada anonimnih pojedinaca do njihove samostalne poduzetničke aktivnosti, koja prije svega doprinosi hrvatskom gospodarstvu. Cilj zadruge studenata i bivših diplomiranih studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta je upravo biti ta spona, prva stanica prema uspjehu koja pruža zaštitu kako bi tekstilno poduzetničko djelovanje moglo biti legalno, konkurentno i uspješno na tržištu.

Jedan od ciljeva je razvijanje zadružnog brenda i održivog dizajna; Zadruga aktivno radi na razvijanju zadružnog brenda kao nečega što će možda biti presedan za pokretanje drugih studentskih kooperativa u Hrvatskoj, kao novo-starog oblika poduzetništva za studentsku populaciju. Fabric8 je start-up platforma, mogli bismo reći poduzetničko vježbalište, oblik samozapošljavanja, kako bi studenti dobili za vrijeme studiranja određene informacije o brendiranju, marketingu i kako bi kasnije kroz Zadrugu mogli stasati i sami otvoriti tvrtku ili obrt.

Također, cilj Zadruge je i održivi dizajn, budući da djelujemo globalno, stoga želimo njegovati unikatnu ručnu (handmade) izradu, oživljavati i očuvati skoro izumrle vještine i zanate te načine proizvodnje hrvatske narodne baštine. Važno je također spomenuti i suradnje s muzejima, galerijama i drugim kulturno-umjetničkim ustanovama, kao i s već afirmiranim renomiranim pojedincima, stručnjacima i umjetnicima. Nadalje, bitan cilj obuhvaća poticaj stvaranju i uzgonu hrvatskih brendova kao originalnih izvoznih proizvoda kompetitivnih na inozemnom tržištu, oživljavanje hrvatske industrijske proizvodnje i s vremenom osnivanje vlastitog industrijskog pogona. Potom razvijanje u podružnice i umrežavanje u više organizacijske strukture te mnoge druge djelatnosti.

Jedan od problema na koji želimo uputiti je neetičnost i nekvaliteta hiperprodukcije odjeće. Nismo mogli gledati uništavanje lokalne proizvodnje i preseljenje iste u siromašne zemlje svijeta, a aktivno sudjelovati u tome lancu, radeći za neku od takvih kompanija. U modnoj industriji zbog brzine, odakle je potekao izraz Fast Fashion, dogodio se bunt protiv izrabljivanja jeftine radničke snage zemalja trećeg svijeta te nemogućnosti konkuriranju istim proizvodima. U današnjem svijetu brzo proizvedenih, jeftinih i nekvalitetnih proizvoda  osim što opada njihova novčana i stvarna vrijednost, oni postaju sve više i simbolički obezvrijeđeni.

Osim toga, robe su obezvrijeđene na način da iza njihove proizvodnje stoji obezvrijeđen ljudski život, što prepoznaje sve više potrošača. Zbog toga danas u svijetu sve više jačaju zahtjevi za drugačijim proizvodima; onima koji su unikatni, lokalno proizvedeni na načelima prava radnika i održivog razvoja. Novi potrošači su svjesni da svojim izborom doprinose samoodrživosti i autonomnosti nacionalnog gospodarstva i s namjerom biraju izvorno hrvatsko.

Čime se točno bavite, točnije što Zadruga nudi kupcima?

Riječ je o tržišnoj ponudi - Zadruga nudi predmete i usluge umjetničke i dizajnerske naravi; od odjeće i obuće do modnih dodataka, ručno i industrijski proizvedenog tekstila i repromaterijala (npr. dizajniranih tekstilnih i papirnatih etiketa), sve do likovnih djela poput slika i modnih ilustracija, kao i novih medija te virtualnih proizvoda (npr. fotografija, video). 

VEZANO

Studenti zbog snijega zapeli kod Macole, ali ništa im nije moglo pokvariti božićno veselje

---

Cilj razvitka proizvoda je sljedeći:

Dizajnerski predmeti ručno ili u malim količinama izrađeni od strane naših članova, sadašnjih i bivših diplomiranih studenata;

Dizajnerski predmeti osmišljeni od strane naših članova, a izrađeni industrijski u dogovoru s trećom stranom;

Dizajnerski predmeti osmišljeni od strane naših članova u industrijskom pogonu same zadruge. 

Legalna proizvodnja funkcionira proizvodnjom zadružnih proizvoda koje izrađujemo u zadružnim prostorijama te ih prodajemo preko raznoraznih sajmova, samostalno organiziranih sajmova, a polako sve više idemo na web otkad dobili službeno zeleno svjetlo Ministarstva gospodarstva za otvaranje webshopa. Također, zadruga samostalno kupuje materijale nužne za izradu zadružnih proizvoda. Kako ne želimo sive zone poslovanja, stalno smo u dosluhu s nadležnim ministarstvima te bilo koje nejasnoće oko zakona provjeravamo.

Tako se nismo htjeli zalijetati u otvaranje webshopa prije službene potvrde Ministarstva gospodarstva. Naime, sporan je bio Zakon o trgovini koji je previše puta mijenjan i više ga nitko ne zna iščitati, a u njemu su pojmovi zadruge i udruge stavljene u isti koš što se tiče prodaje. Ne moramo reći koliko je apsurdno da netko tko je registriran na trgovačkom sudu za određene djelatnosti iste ne može provoditi!

Od upravnih tijela, članova, simpatizera (ulagača), nečlanova suradnika kao fizičkih osoba, izvođača kao pravnih osoba, kupaca u maloprodaji i projektnih naručitelja i veleprodaja.

Trenutačno brojimo osam članova; sedam članova su sadašnji studenti TTF-a, a jedna članica nam je Vila Sunčica  j.d.o.o., ona se bavi ručnom izradom proizvoda od organskog pamuka. Detaljnije o našim članovima i njihovim proizvodima možete pogledati na našoj Facebook stranici.

U kakvim i kojim prostorima Zadruga djeluje?

Fizičke prostore Zadruge čine: studio, atelje, prostorije za administrativne i upravne poslove, izložbeni i prodajni prostor te prostor za druženje članova i razna događanja. Što se tiče marketinških prostori, njih čine: virtualni prostor novih medije (web stranica, društvene mreže, mailing lista, video, fotografija itd.), tiskovine (izdavačka djelatnost za glasila, brošure, časopise, plakate, letke itd.), vizualni identitet zadruge (logo, pečat, dizajn fizičkog i marketinškog prostora) i promocije (direktna promocija - guerilla marketing, performans, kampanje, uz promociju prodaje - prodajna izložba).

Kako se financirate?

Trenutačno se u potpunosti samostalno financiramo. Moramo napomenuti da nam je naš matični Tekstilno-tehnološki fakultet izričito pomogao donirajući nam sredstva za osnivačku papirologiju i bez ustupanja poslovnog prostora zaista ne bismo sami mogli platiti i osnivačke uloge, osnivačku papirologiju i najam poslovnog prostora prvih par godina, koje su zaista kritične pri početku bilo koje poduzetničke inicijative.

Financiramo se prodajom zadružnih proizvoda preko raznoraznih sajmova, direktnim narudžbama i preko weba.

Jeste li naišli kroz ovaj projekt na neke probleme? Ako jeste, s čime ste se suočavali i kako?

Jedini problem koji bismo mogli naglasiti je nefleksibilnost plaćanja članskih uloga. Studenti nam se žale kako smo elitni, tražeći od njih 1000 kuna članskog uloga. Koliko god mi objašnjavali da je to zakonski minimum ispod kojega ne možemo ići, nailazimo i dalje na nerazumijevanja. Pri samome osnivanju stalno smo bili u suradnji s Hrvatskim centrom za zadružno poduzetništvo, gdje smo ukazivali na taj problem minimalnog članskog uloga. Nažalost, do sljedeće promjene Zakona o zadrugama visina članskog uloga se neće mijenjati.

Također, volimo naglasiti da smo se mi kao osnivači najviše prelomili preko svojih leđa skupivši osnivačke uloge u vrlo kratkome roku (radeći one studentske poslove od kojih smo pokušavali pobjeći) kako bi se inicijativa zakotrljala. Sada smo, kada inicijativa tek širi svoja krila, došli do točke kada možemo nuditi budućim članovima besplatno članstvo u vidu prodanih proizvoda preko nas. Opet puno nam je draže ne tražiti alternativna rješenja ulaska novog člana, budući da je ipak 1000 kn članski ulog koji član unosi u zadrugu, što je ujedno i izraz stupnja ozbiljnosti i zainteresiranosti za rad u Zadruzi. Članskim ulogom članovi Zadruge postaju njezini suvlasnici!

VEZANO

Američka sveučilišta i fakulteti pozivaju svoje međunarodne studente da se vrate na kampuse

---

Ovdje naglašavamo i razliku između udruge i zadruge: udruge su interesne skupine (primjer koji volimo davati: Ljubitelji ptica pjevica) koje nisu osnovane radi ostvarivanja dobiti, njihovo članstvo je također otvoreno, no ne traži preveliku aktivnost niti unošenje kapitala. Objasnimo razliku u definiciji člana zadruge, odnosno zadrugara.

Zadrugar je osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode te se koristi uslugama potrebnim za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Svojstvo zadrugara stječe se sudjelovanjem u osnivanju zadruge ili naknadnim pristupanjem istoj. Zadrugar mora poslovati putem zadruge, a ne samo sudjelovati u rezultatima poslovanja. U protivnom ne posluje sukladno zadružnim načelima. Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i inicijalni osnivači.

Ponutkani studentskom letargijom odabrali smo aktivni oblik udruživanja koji je samo nastavljeno objašnjenje na našu planiranu poduzetničku priču i odgovor na pitanje zašto zadruga kao način udruživanja studenata. Mislim da ne moramo objašnjavati kalvariju s osnivačkom papirologijom u našoj državi jer gazimo neutabanim stazama. Kolege s drugih fakulteta izražavaju divljenje količini obavljenog posla te su zainteresirani za otvaranje studentskih zadruga i na svojim fakultetima.

Razvijanje već spomenutog webshopa, razvijanje u podružnice na drugim fakultetima, podizanje svijesti o kooperativama te educiranje o poduzetničkim pothvatima preko njih. Kako smo jedan od osnivača Socijalne zadruge Humana Nova Zagreb, reciklažnog centra tekstila, također planiramo dići razvijanje održivog dizajna na novu stepenicu. 

Mladi, studenti i ostali kreativci, koje stalno pozivamo, mogu naučiti o pokretanju vlastitog brenda, o menadžmentu, kreativnom poslovanju, budući da je to nešto čime se mi bavimo. Nadalje, mogu dobiti traženu praksu prije izlaska na tržište. Susretali smo se s mnogo studenata koji su jednostavno zapeli jer se boje završiti fakultet i što će ih dočekati kasnije, odnosno što ih neće dočekati ako nemaju nikakvog radnog iskustva.

Smatrate li da će se u Hrvatskoj, ovim vašim potezi, i drugi studenti i udruge ohrabriti da možda pokušaju učiniti isto i samoinicijativno započeti sličan posao?

Mislim da smo polako već započeli podizanje mladih da uzmu budućnost u svoje ruke. Govorilo se o našoj generaciji da je lijena. Milleanialsi nisu lijeni, naprotiv, rade stalno – no više ne u klasičnom radnom vremenu od 8 do 16h ili od 9 do 17h, zato što rade cijelo vrijeme i imaju fleksibilnije radno vrijeme. Primjere možemo dati s Fabric8 jer smo stalno dostupni na svim društvenim mrežama i pratimo i odgovaramo na upite. Mislim da će s našom generacijom se promijeniti sveukupno shvaćanje radnog vremena. Studenti su jako zainteresirani za to što radimo i pokušavamo ih savjetovati što više kako bi krenuli. Volja za radom kod mladih je nevjerojatna, no i dalje ima onih kojima je draže ići linijom lakšeg otpora i kukati kako nema posla.

Također bismo spomenuli da novac nije uvijek najbitniji, tako da nam dolaze mnogi mladi brucoši koji nam samo žele pomoći koliko mogu, gledajući nas kako mi radimo, odnosno žele naučiti. Drago nam je radi toga i zbilja to cijenimo.

Imate li u planu još neki projekt u bližoj i daljnjoj budućnosti?

Trenutno smo na zasluženoj pauzi nakon rada. Od 1.1. 2015. do sada postigli smo sve ovo, radi čega smo izrazito sretni, a do kraja godine, nadamo se, znat ćemo rezultate zadnjeg predanog projekta, čime završavamo našu prvu fiskalnu godinu!

Ako su vas zaintrigirali ciljevi, način rada i informacije o zadruzi Fabric8 co-op, posjetite njihovu službenu mrežnu stranicu, postanite dio njihovog tima i razvijte svoj brend! 

VEZANO

Tisuće prosvjednika na trgu u Beogradu, Vučić priznao da je skup bio velik, studenti poručili: "Tek smo počeli!"

---

Zadruzi još jednom čestitamo i zahvaljujemo na suradnji, a ponajviše im želimo još puno uspjeha u daljnjim planovima i projektima kojima potiču druge studente na slično ili isto; zbilja imamo razloga biti ponosni na mlade nade u našoj državi, njihovom usponu i važno je da se za njih (pro)čuje!