INTERVJU: Danilo Savić – „online“ instrukcije kao najbolji učitelj
U intervjuu s Danilom Savićem, studentom Filozofskog fakulteta u Beogradu, otkrivamo što sve nude „online“ instrukcije na stranici predavanja.com.
U intervjuu s Danilom Savićem, studentom Filozofskog fakulteta u Beogradu, otkrivamo što sve nude „online“ instrukcije na stranici predavanja.com.
U današnje se vrijeme sve češće javlja potreba za instrukcijama, kako u srednjoj školi, tako i na fakultetu. Ako smo zbog nemogućnosti odlaženja na predavanje propustili neku važnu lekciju, a u knjizi je letimično obrađena, dodatna literatura ne pomaže, kolege nisu sigurne, preostaje nam samo netko jednako stručan kao naš profesor tko će nam objasniti novo gradivo. Problem, naravno, predstavljaju financije. Instrukcije su sve skuplje i skuplje pa postaju prava privilegija. Spas se nalazi u online instrukcijama, koje nam svima mogu biti dostupne, a najveći plus je taj što se video uvijek može premotati ako nešto niste isprva shvatili. Možete ga pogledati kad god želite, gdje god želite. Sjećamo se kako su instrukcije Tonija Miluna proteklih godina postale općepoznata stvar za boljitak novih generacija.
Studentski.hr donosi vam još jedan internetski izvor instrukcija, i to ne iz matematike i fizike već i iz predmeta kao što su latinski jezik, biologija, kemija i filozofija! Već ste odahnuli jer ste baš iz nekog od tih predmeta trebali instrukcije? Oduševit će vas što je za nas otkrio Danilo Savić, student treće godine osnovnih studija na Odjelu za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je uz još nekolicinu profesora pokrenuo projekt besplatnih video-predavanja.
Iz kojih se predmeta mogu pronaći video-predavanja na vašoj stranici?
Pored latinskog, trenutno su u ponudi predavanja iz biologije, srpskog jezika i književnosti, fizike, i filozofije. U izradi su engleski jezik, informatika i hemija. Plan je da pokrijemo gimnazijske programe svih predmeta.
Tko je sve uključen u projekt i kako je sve krenulo?
Na ideju da napravimo sajt sa besplatnim video-predavanjima su došli profesori informatike i srpskog jezika, Saša Vešić i Nenad Gugl, iz Treće beogradske gimnazije. Oni i sami spremaju lekcije iz svojih predmeta. Uključeni su i drugi profesori sa dugim radnim iskustvom u školi, ali i studenti poput mene, ili sjajnog kolege koji drži biologiju. Glavna zamisao je da predavanja budu besplatna i kratka u odnosu na školski čas.
Koliko ste prepoznatljivi u Srbiji, a koliko u susjednim državama?
Odnos poseta je sledeći: 75 posto dolazi iz Srbije, a 25 posto s prostora ostatka bivše Jugoslavije, od čega najviše iz Bosne i Hercegovine.
Tko sve čini vašu publiku? Jesu li to samo srednjoškolci ili su neka predavanja namijenjena i višem stupnju obrazovanja?
Predavanja su namenjena pre svega srednjoškolcima, jer pokrivaju njihove nastavne programe. Naravno, nekome mogu koristiti i za fakultet, ili za neke sasvim druge potrebe.
Danas se javlja sve veća potreba za instrukcijama te to predstavlja financijski problem za mnoge roditelje. Što mislite, je li ovakav način poduke moguće primjeniti za sve školske predmete ili za neke stvarno nema potrebe za tim?
Upravo su predavanja na našem sajtu besplatna, kako tog opterećenja ne bi bilo. Ona se, manje ili više, drže nastavnog programa, kako bismo učenicima olakšali snalaženje po lekcijama. Svakako da je potreba za instrukcijama kod nekih predmeta veća. Fizika ili hemija, rekao bih, imaju veću potražnju nego književnost ili filozofija. Ipak, na sajtu možete naći i ove potonje; ne bez razloga. Na prvi pogled, malo kome zaista treba posebna instrukcija iz filozofije ili, recimo, istorije. Nama cilj, međutim, nije samo da budemo tek dopuna, ili ispomoć srednjoškolcima, nego i da nam predavanja budu samostalna, te da ponude i neku drukčiju perspektivu od one koja se obično čuje u školi.
Postoji li nešto čime niste zadovoljni u školskom sustavu?
Razume se da bi svako od nas, kao entuzijasta svoje oblasti, imao poneku zamerku na postojeću organizaciju programa iz svog predmeta u školi. Mogao bih iz svoje skromne perspektive reći da program latinskog jezika u srpskim gimnazijama ima pomalo nelogičan sled lekcija, te da se u ponekim školama odrađuje šablonski i mehanički i time utvrđuje stereotip o latinskom kao nečemu izolovanom, komplikovanom i neupotrebljivom. Mnoge su greške u nastavi uopšte neizbežne jer su sistemski ustanovljene – to se ne može menjati projektima poput našeg. Cilj nam je da, sa svoje strane, pomognemo učenicima da uz manje poteškoća prođu svoje školovanje.
Mislite li širiti svoj projekt?
Prvi i glavni cilj je da obradimo sve srednjoškolske predmete. Kako bismo privukli širu publiku, planiramo preneti svoju delatnost na teme koje ne zavise od nastavnog programa, ili formata školskog časa. To može biti kurs jezika, ili kratka prezentacija o nekoj užoj temi, koju bi već prema svojim sklonostima odredio predavač.
Imate li kakvu poruku za mlađe generacije?
Nikad ne znate kad će vam zatrebati srednji rod četvrte deklinacije.
