Inicijativa 300=300 ogorčena zbog Borasa: „Svojevrsni smo im bankomat koji koriste po potrebi.”
Nedugo nakon što je krenulo e-savjetovanje o Zakonu o HKO-u rektor Damir Boras ponovno je svojim mišljenjem unio nemir među studente koji stoje iza inicijative 300=300.
Nedugo nakon što je krenulo e-savjetovanje o Zakonu o HKO-u rektor Damir Boras ponovno je svojim mišljenjem unio nemir među studente koji stoje iza inicijative 300=300.
Vezano: Krenulo e-savjetovanje o Zakonu o HKO-u: studenti zadovoljni Zakonom, ne i rokom
Rektor Boras svoj je komentar ostavio 14. prosinca. Prenosimo ga u nastavku u cijelosti:
– Uprava Sveučilišta u Zagrebu upućuje komentare na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, s konačnim prijedlogom Zakona
U nastavku se daje sažeti dijakronijski pregled nastanka Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) te nastanka i izmjena Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u cilju argumentiranja prijedloga komentara na novi nacrt Zakona o HKO-u.
2004. godine pokrenut je razvoj Europskog kvalifikacijskog okvira EQF radi sljedećih fundamentalnih ciljeva:
• povećati mobilnost radne snage i studenata
• poticati cjeloživotno obrazovanje
• osigurati transparentnost stjecanja kvalifikacija
• omogućiti komparaciju s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima među zemljama.
Što on predstavlja?
Hijerarhijski razvrstava sve kvalifikacije na 8 razina kvalifikacija i 8 razina ishoda učenja koje sadrže deskriptore, tj. opisnice o ishodima učenja koje atributivno opisuju koja znanja, vještine i kompetencije se treba imati stjecanjem određene kvalifikacije.
2008. EQF usvojen je u EU parlamentu.
2013. Donesen je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Sadržavao 10 razina cjelovitih kvalifikacija (one kvalifikacije koje omogućuju samostalno uključivanje na tržište rada i u daljnje obrazovanje bez dodatnih uvjeta, za razliku od djelomičnih koje traže prethodnu cjelovitu kvalifikaciju i dodatne uvjete) i 8 razina ishoda učenja
Na istu razinu stavljeni su stručni i sveučilišni studiji čak i poslijediplomski specijalistički studiji, što je bio razlog da je Sveučilište u Zagrebu poslalo predmetni Zakon na ocjenu ustavnosti.
2015. Sveučilište u Zagrebu podnijelo zahtjev Ustavnom sudu RH za ocjenu ustavnosti Zakona o HKO.
2016. Ustavni sud RH donio prvu Odluku po kojoj stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti na istoj razinu, objasnio da se radi o materijalnoj diskriminaciji.
2018. Donesene izmjene Zakona o HKO i uvedeno 11 razina kvalifikacija, ali opet su ostali stručni i sveučilišni studiji na istoj razini, izdvojena samo viša razina 7.2. za specijalističke poslijediplomske studije, što je bio razlog za ponovno pokretanje ocjene ustavnosti .
2018. Sveučilište u Zagrebu i svi pravni fakulteti u RH pokreću novi zahtjev za ocjenu ustavnosti izmijenjenog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
2020. Donesena druga Odluka Ustavnog suda da stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti na istoj razini, ni preddiplomski i diplomski.
2020. Donesen prijedlog novog Zakona o HKO-u; uvedeno 13 razina kvalifikacija, stručni i sveučilišni studiji po prvi put stavljeni na različite razine s oznakama 6.st i 6.sv te 7.1.st i 7.1.sv, što od 1 do 13 su zapravo razine 7. i 8. i 9. i 10.
Zaključni komentar:
S obzirom da Ustav RH i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jasno razlikuju sveučilišta i fakultete, veleučilišta i visoke škole odnosno sveučilišne i stručne studije, a što je naglasio i Ustavni sud RH u spomenutim dvjema Odlukama koje se odnose na Zakon o HKO-u, obveza je predlagatelja novog Zakona o HKO-u implementirati Odluke Ustavnog suda u predmetni Zakon.
Sveučilište u Zagrebu mišljenja je da će Odluke u potpunosti biti implementirane ako se uvedu različite razine kvalifikacija za stručne i za diplomske studije i to na način: preddiplomski stručni studij na razinu 6.1., diplomski specijalistički stručni studij 6.2., preddiplomski sveučilišni studij 7.1., diplomski sveučilišni studij 7.2., poslijediplomski specijalistički studij 7.3. Ove kvalifikacijske razine treba povezati s razinama ishoda učenja i HKO-a i EQF-a na način da svi stručni studiji budu na razini 6, a sveučilišni na razini 7, kako je jasno opisano u deskriptorima EQF-a. Što se tiče razina EHEA – Europski prostor visokog obrazovanja, stručni studiji trebaju biti povezani s razinom 1., sveučilišni s razinom 2., a doktorski studiji s razinom 3. EHEA-e.
Zaključno mišljenje Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog novog nacrta Zakona o HKO-u:
Predlagatelj u novom prijedlogu Zakona o HKO-u umjesto dosadašnjih 11 razina uvodi 13 razina kvalifikacija i različite razine kvalifikacija za stručne i sveučilišne preddiplomske i diplomske studije (6.st – preddiplomski stručni studije, 6.sv –preddiplomski sveučilišni studij, 7.1.st – diplomski specijalistički stručni studij i 7.1.sv – diplomski sveučilišni studij).
Ovakav prijedlog predlagatelja smatramo prihvatljivim, uvažavajući kompromisne napore predlagatelja i kontekst događanja oko ove problematike na prostoru visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Međutim, da bi se pravilno implementirala Odluka Ustavnog suda u nacrtu prijedloga novog Zakona o HKO-u potrebno je predmetne razine kvalifikacija pravilno povezati sa ishodima učenja u HKO-u , EQF-u i EHEA-i (članci 12. i 13.) na način da stručni studiji budu povezani s razinom 6 ishoda učenja, a sveučilišni s razinom 7 ishoda učenja odnosno u EHEA-i , razine 1. i 2.)
Ovim izmjenama, a one su, kako se može pročitati iz navedenog, tehnički nužne, ovaj nacrt prijedloga Zakona o HKO-u bio bi prihvatljiv za Sveučilište u Zagrebu i njime bi se implementirala Odluka Ustavnog suda.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Damir Boras, v.r.
– Samo fakulteti mogu obrazovati za akademske titule. I nismo tu samo da zadovoljimo potražnju, nego i formiramo buduću potražnju. Mi smo čuvari identiteta, kulture, a ne trgovačka društva – ako nešto ne ide pa idemo nešto drugo probati. – rekao je Tonći Lazibat u Potrazi.
– On ne zna da za njegovo osnivanje treba jako puno nastavnika, a za veleučilište jedan, da treba imati prostor. Nije upitno da veleučilišni i sveučilišni studij nisu isto. – kazao je dekan Igor Gliha.
- level 6: Bachelor’s degrees at universities of applied sciences and Bachelor’s degrees at universities, Professional specialisation programmes provided by universities and universities of applied sciences intended for holders of a Bachelor's degrees or a UAS Bachelor’s degree, and Specialised training and Pastoral qualification provided by the church.
- level 7: Master’s degrees at universities of applied sciences and Master’s degrees at universities, Professional specialisation programmes provided by universities and universities of applied sciences intended for holders of a Master’s degree or a UAS Master’s degree, Advanced pastoral qualification, Senior staff officer course, Further studies in war economy and technology and Specific qualification on prescribing medicines.
Mišljenje studenata stručnih studija okupljenih u inicijativu 300=300 za nas je otkrila jedna od njezinih pokretačica – Dijana Radovniković. Naime, rekla nam je da su zgroženi činjenicom da rektor Boras i dalje inzistira na svojim suludim idejama diskriminacije stručnih studija. Iako je, kako kaže, ovo već drugi put da na Ustavnom sudu pokušava osporiti jednakovrijednost sveučilišnih i stručnih studija, ovaj njegov najnoviji potez kojim ostavlja komentar na e-savjetovanju ponovno u smjeru degradacije i diskriminacije, ne ostavlja ravnodušnim studente stručnih studija.
– Pitamo se, do kada će trajati ti pokušaji umanjenja vrijednosti, ne samo stručnih studija, nego i nas kao studenata. Također postavljamo pitanje, kako je moguće da na početku svake akademske godine, bez problema sveučilišta uzimaju novac od školarina studenata stručnih studija, da bi iste opetovano ponižavali i osporavali im njihova zakonom stečena prava? Namjerno koristim izraz omalovažavali jer nakon prošlotjednog medijskog istupa prorektora Tonćija Lazibata, u kojem se jako sarkastično i podrugljivo odnosio prema stručnim studijima i njihovim studentima, vidljivo je da rektor Boras i spomenuti prorektor Lazibat nemaju nimalo poštovanja prema nama, kao studentima koji im uredno plaćaju školarine, već smo im mi svojevrsni „bankomat“ koji koriste po potrebi. Želimo jasno dati do znanja da to prestaje i da nećemo šutjeti i trpjeti diskriminaciju i ponižavanje od tog malog dijela akademske zajednice. Smatramo da je vrijeme da se stvari u hrvatskom obrazovanju promijene, te da se na stručne studije počne gledati kao na točno onakve kakvi oni i jesu: jednako vrijedni.
– Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/2007) Hrvatski studentski zbor određen je kao krovno i koordinativno predstavničko tijelo koje zastupa i promiče interese svih studenata svih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, pa tako obuhvaća studente sveučilišnih studija i studente stručnih studija. Ne dovodeći u pitanje egzistencijalnu bitnost studenata i sveučilišnih i stručnih studija, naglašavamo distinkciju sveučilišta od veleučilišta i visokih škola, preciziranu čl. 69. st. 2. i 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. (2) Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru, društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća.
(3) Stručni studij pruža studentima primjenu razina znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.
Temeljem članka 3. stavka 1. i 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju definirane su zadaće sveučilišta te zadaće visokih škola i veleučilišta, gdje je naglašeno da sveučilišta posjeduju znanstvenu komponentu. (1) Zadaće sveučilišta su znanstveno, umjetničko i razvojno istraživanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetničko stvaralaštvo i stručni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje.
Svoje zadaće sveučilište ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje. (2) Zadaće visokih škola i veleučilišta su stručno visoko obrazovanje, umjetnička i stručna djelatnost u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju.
Također, ove razine studija nemaju zajednički minimalni i objektivni standard, primjerice državnu maturu, kao kriterij upisa istih.
Podržavamo rješenje i raspravu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, samo ako je na tragu potvrđivanja, nadopunjivanja i realizacije u praksi, ostalih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na visoko obrazovanje. Prije svega, HKO kao alat kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde temeljene na ishodima učenja te usklađene s potrebama pojedinca i društva u cjelini, mora biti snažno povezan s procesima osiguranja kvalitete u obrazovanju- upravo kako bi bio instrument jačanja transparentnosti i povjerenja između različitih dionika sustava obrazovanja i tržišta rada. Dakle, nesumnjivo i nedvojbeno apeliramo na nužnost uspostavljanja efikasnih sustava osiguranja kvalitete između predloženih razina kako bi se osiguralo stvarno ostvarivanje ishoda učenja te kvalitetno obrazovanje, pri različitim vrstama studija. Ispunjenje ovih ciljeva, misao je vodilja, kvalitetnom kvalifikacijskom okviru koji će donijeti zadovoljstvo svih dionika sustava.
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je u proceduri je kompromisno rješenje koje u ovom trenutku imamo te isto prihvaćamo.
Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora
Mateo Marušić, v.r.
