Inicijativa 300 = 300 – studenti stručnih studija protive se odluci Ustavnog suda
Zbog Odluke Ustavnog suda zbog koje bi studenti stručnih studija ponovno mogli biti u zabrinjavajućem položaju studenti osnovali Facebook grupu koja već broji preko 3000 članova.
Zbog Odluke Ustavnog suda zbog koje bi studenti stručnih studija ponovno mogli biti u zabrinjavajućem položaju studenti osnovali Facebook grupu koja već broji preko 3000 članova.
Odluci koju je prihvatio Ustavni sud u ožujku ove godine prethodio je prijedlog podnesen 27. srpnja 2018. godine. Podnijeli su ga Sveučilište u Zagrebu, koje zastupa rektor prof. dr. sc. Damir Boras, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji zastupa dekan prof. dr. sc. Igor Gliha, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, koji zastupa dekanica prof. dr. sc. Renata Perić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, koji zastupa dekanica prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić i Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, koji zastupa dekan izv. prof. dr. sc. Željko Radić.
Što stoji u Odluci Ustavnog suda i izdvojenim mišljenjima sudaca?
– Općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni, no to ne znači da se ta dva sustava visokog obrazovanja smiju poistovjetiti na način na koji je to učinjeno osporenim člankom 8. stavkom 1. alinejom 8. u vezi s člankom 7. stavkom 2. alinejama 9. i 10. ZoHKO-a: 22/13 (smještanje sveučilišnog diplomskog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija na istu razinu 7 HKO-a pod jednakim minimalnim uvjetima za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama na razinama 8.1 i 8.2. Imajući u vidu sva prethodna utvrđenja, a polazeći od ustavnog okvira (članci 67. stavak 1. i 68. stavak 1. Ustava) i postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud ne vidi ustavnu mogućnost da stručni diplomski specijalistički studiji zakonom budu stavljeni na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji, a da stavljanje stručnog diplomskog specijalističkog studija na istu razinu HKO-a na kojoj su sveučilišni diplomski studiji zakonodavac istodobno nije uvjetovao završetkom odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa.
Stava su da je ponajprije problematična diskriminacija odnosno podređivanje stručnih studija u odnosu na sveučilišne, iako je za završetak obaju potrebno ostvariti jednak broj ECTS-bodova. Naime, prema članku 72, stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju studijski se programi moraju provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS-bodova, a isto vrijedi i za studente stručnih studija, što je definirano člankom 74, stavkom 8. spomenutoga Zakona.
– Posebno ironičnom smatramo činjenicu da određena stajališta većine u konačnici vode samom ograničavanju autonomije sveučilišta, a u dodatno izazovan položaj dovode fakultete kao zasebne sastavnice sveučilišta. S obzirom da smatra kako osporeno zakonsko rješenje prema kojem se znanstveni i stručni studiji s istim brojem ECTS-bodova razvrstavaju u različite potkategorije na istoj razini klasifikacijskog okvira predstavlja povredu Ustava, jasno je da većina od zakonodavca traži da stručne studije svrsta na nižu razinu u odnosu na onu na koju su smješteni znanstveni studiji s jednakim brojem ECTS-bodova. No takvo svrstavanje koje stručne studije stavlja u jasan odnos hijerarhijske podređenosti unatoč istom broju ECTS-bodova otvara sljedeću dilemu od važnosti za sveučilišta: mogu li fakulteti svojom slobodnom voljom i ocjenom odlučiti da studentima koji su završili stručne studije (primjerice magistarski specijalistički studiji) omoguće upis na doktorski studiji jer su ocijenili da su tijekom svojih studija stekli znanja i vještine koje ih osposobljavaju za uspješno sudjelovanje na doktorskom studiju (primjerice čl. 73. st. 4. ZoZDiVO-a), a da pritom od njih ne traže zadovoljavanje neke razlike?
Prema mišljenju sudaca do toga bi moglo doći. Prema jednom dijelu kritike Odluke, odnosno izdvojenih mišljenja spomenutih troje sudaca, ovakva izmjena zakona mogla bi značiti još veći broj studenata koji će studij nastaviti negdje u inozemstvu jer bi negdje drugdje bili u ravnopravnom položaju s ostalim studentima.
– Studenti stručnih studija koji su u drugim državama članicama priznati kao jednakovrijedni sveučilišnim studijima s istim brojem ECTS-bodova imat će jednak položaj studentima koji su u Hrvatskoj završili znanstvene studije s istim brojem ECTS-bodova na temelju EU-prava. Oni studenti koji su završili stručne studije s tim brojem ECTS-bodova u Hrvatskoj umjesto nastavka obrazovanja na hrvatskim sveučilištima vjerojatnije će se odlučiti za nastavak svog obrazovanja u drugim državama članicama koje će ih temeljem ostvarenih ECTS-bodova svrstavati na odgovarajuću višu razinu Europskog klasifikacijskog okvira. U tom smislu ovom Odlukom nije ostvareno ništa korisno. Štoviše, kao što smo konkretno ukazali, obrazloženjem kojim je pokušala opravdati izreku ove Odluke, većina je dobar dio podnositelja izložila riziku stvarnih štetnih posljedica na koji zasigurno nisu računali kada su predlagali pokretanje ovog postupka. – stoji u izdvojenom mišljenju sutkinje i dvojice sudaca.
Studenti osnovali Facebook grupu Stop diskriminaciji stručnih studija
Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora pokušao umiriti studente
Grupa je osnovana prije koji dan, a već sada broji više od 3000 članova. Studenti ondje izražavaju nezadovoljstvo Odlukom, razmišljaju o daljnjim koracima, pa čak i o organizaciji prosvjeda, a pokrenuta je i peticija za neopozivu ostavku zagrebačkog rektora.
U grupi je i Mateo Marušić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, koji je studente htio umiriti informacijom da je u procesu usvajanje zakona koji će zadovoljiti formu i interpretaciju stručnih studija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a koji još uvijek nije donesen zbog raspuštanja sabora.
– Odluka vrijedi od 2021. godine, a do tada bi Sabor RH trebao usvojiti novi zakon koji će zadovoljiti formu i interpretaciju stručnih studija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Nikome nije od koristi ovakva Odluka te zbog strateškog i obrazovnog razvoja ovaj zakon bi trebao ići u hitnu proceduru izmjene u navedenom razdoblju.
Sve do tog datuma Sabor RH ima priliku donijeti izmjene Zakona o HKO-u kako bi drugačije formulirali navedena zvanja, govori predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.
– Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) pokrenulo je već u travnju Povjerenstvo za izradu Nacrta zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koje će raditi na izmjenama zakona kako bi zadovoljilo ustavnu formu na zadovoljstvo svih dionika. Kao studentski predstavnik uime Hrvatskog studentskog zbora u travnju ove godine sudjelovao sam u navedenom Povjerenstvu. Povjerenstvo je u svibnju podnijelo prijedlog MZO-u i nadležnim ustanovama za proceduru o uvođenju pojmova stručnih studija sa različitom interpretacijom razina kako bi zadovoljili navedenu formu Ustavnog suda. Prijedlog nije došao do izglasavanja u Saboru jer je Sabor RH u međuvremenu raspušten. Kada se oformi novi sabor (nadamo se što prije) prijedlog Zakona bi trebao ići u proceduru i to pitanje riješiti do kraja godine. Da je Sabor raspušten mjesec dana kasnije, Zakon bi vjerojatno već bio usvojen i ne bismo o ovome raspravljali.
Kako doznajemo od Matea Marušića, Hrvatski studentski zbor mogao bi sljedećeg tjedna izići sa službenim dopisom u kojemu bi sve trebalo biti objašnjeno. Međutim, studenti koji su članovi Facebook grupe time nisu oduševljeni.
Studenti se izjasnili oko ciljeva
Prije svega, grupa je osnovana kako bi se stvorilo zajedništvo, kako bi studenti zajedničkim snagama ostvarili svoje ciljeve. U njoj su istaknuli osnovne ciljeve inicijative 300 = 300 kako bi, ističu, spriječili diskriminaciju nad 70 000 ljudi. Kako još navode, žele ostvariti pritisak nad institucijama i organizacijama koje su dopustile da dođe do ovoga te, prema njihovu mišljenju, nisu na vrijeme pripremile kvalitetna rješenja koja bi zaustavila pojedince da mijenjaju Ustav i ukidaju dijelove Zakona, a prije svega, ne žele da se isto ponavlja svakih nekoliko godina.
Njihove ciljeve prenosimo u cijelosti:
- Transparentnost svih državnih institucija i (studentskih) organizacija koje se, naročito zadnjih dana (vrlo zanimljivo) doslovno kunu u to da su na našoj strani i da su svjesni ovog problema.
- Želimo uključenost u rad Povjerenstva koje donosi Nacrt rješenja kojim se planira spriječiti ovu diskriminaciju. Nemojmo zaboraviti da je trenutni Zakon donesen 2018. godine, a u izradi Zakona sudjelovali su pravnici koji očito nisu znali/mogli/željeli predvidjeti ovu situaciju danas – tko će snositi odgovornost za ovo?
- Želimo jednakost svih studenata ovisno o ostvarenju njihovih ECTS-bodova i to ništa više nego što je isto Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i odredio.
U nastavku dodaju:
– Na tom putu ostvarenja naših ciljeva bitno je istaknuti da ćemo onemogućiti bilo kakvo politiziranje ovoga što mi radimo. To znači jedno veliko NE bilo kojoj političkoj opciji koja planira skupljati bodove na naš račun – ovo je jasan stav i jedini ispravan način. To isto tako znači da u našoj grupi ne smije biti nikakve promocije političkih opcija, a ukoliko postoje pojedinci koji nam žele pomoći ka ostvarenju naših ciljeva, to uvijek pozdravljamo ako dolazi iz srca. I za kraj zapamtite, ova bitka je bitka svih nas i bez obzira na sve – #300je300!!!
Splitski i zagrebački rektor pozivaju studente da se ne brinu
Studenti stručnih studija strahuju zbog svojeg obrazovanja, a kako doznaje Slobodna Dalmacija, prema mišljenju rektora Sveučilišta u Zagrebu i rektora Sveučilišta u Splitu, diplome studenata stručnih studija neće biti bezvrijedne.
– Jasno je da svi koji završe stručne studije imaju visoku, a ne srednju stručnu spremu i mogu se natjecati za sva radna mjesta u skladu sa svojim kompetencijama. Sve je to, dakle, visokoobrazovani kadar – ističe prof. dr. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu za Slobodnu Dalmaciju.
– Nema više stare podjele na visoku i višu stručnu spremu. Sada postoji nova podjela na sveučilišne i stručne studije, a jedni i drugi imaju visoku stručnu spremu – kazao je zagrebački rektor Damir Boras.
