Ilegalne radnje

Iako je sve češća, online prodaja rabljene odjeće može dovesti do ogromne kazne

Online prodaja stvari nešto je u što se često upuštaju i studenti jer je riječ o prilično lakoj zaradi, no mnogi nisu svjesni da time krše zakon i podliježu eventualnim novčanim kaznama.

Studentski.hr

17.8.2020.

Prodaja polovne odjeće na internetu postala je sve češća pojava, čak i kod studentica i studenata, no malo tko zna da za takve postupke može snositi ozbiljne posljedice. Naime, nedavno je u Virovitici osuđena žena koja će zbog prodaje polovne odjeće na Facebooku morati platiti više od 70 tisuća kuna, prenosi Index.hr.

Dotična je uplate za prodanu odjeću primala na tekući račun maloljetne kćeri te je na isti uprihodila oko 6000 kuna 2017. godine, dok je 2018. godine uprihodila nešto više od 21 000 kuna, a od siječnja do ožujka prošle godine nešto više od 43 000 kuna. Nakon tog razdoblja, na kraj joj je stao Državni inspektorat te su ju optužili da je preko Marketplacea na Facebooku prodavala odjeću, a da nije imala registriran obrt niti je imala tvrtku.

Osim uvida u račun, pregledali su i elektroničku poštu te Facebook poruke, a nakon čega je optužena s 2100 kuna prekršajne kazne i oduzimanjem protuzakonite dobiti u inosu od 70 573 kune. Prema Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti trebao bi biti optužen i Mark Zuckerberg kao pravna ili fizička osoba koja omogućuje obavljanje neregistrirane djelatnosti iz članka 5. i 7. spomenutoga Zakona jer je sudionik u obavljanju takve djelatnosti.

Vezano: Postupaju li studenti koji prodaju svoje rukotvorine legalno? Evo što kaže Porezna uprava!

Iako smo o prodaji na crno, odnosno ilegalnoj prodaji, već pisali početkom godine, čini se da nije zgorega ponoviti. Naime, kada smo tada kontaktirali Poreznu upravu rečeno nam je da se ne stigne baviti sitnim prodajama pa ako vaši prihodi budu nekoliko stotina kuna, vjerojatno neće nikome biti ništa. Međutim, ako vaši prihodi porastu i počnu se brojati u tisućama, nije vrijedno riskirati novčane kazne:

– Osoba koja se bavi prodajom ili preprodajom trebala bi biti upisana u registar poreznih obveznika kao obrtnik. Ako primitci ne prelaze 300.000,00 kn obrtnik ne mora biti u sustavu PDV-a i može biti paušalac. Oni imaju manja mjesečna davanja od ostalih obrtnika, izdaju račune ručno na paraf blokovima i ne moraju biti u sustavu fiskalizacije. Paušal ne može biti trgovac, ali proizvodnja nakita i slične djelatnosti mogu.

Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti

Ovim Zakonom objašnjeno je što se smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti, ali i koje su iznimke, sudionici, ovlasti za suzbijanje neregistrirane djelatnosti, nadzor nad provođenjem ovoga Zakona, upravne mjere te prekršajnopravne sankcije.

Što se tiče fizičkih osoba, u koje se ubrajaju studenti bez registrirane djelatnosti, ovim Zakonom obuhvaćaju se pojedinci koji obavljaju poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnost obrta.

Neregistriranim djelatnostima koje se odnose na fizičke osobe smatraju se sljedeće aktivnosti navedene u članku 5.:

kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima
kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti
kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

Međutim, ne smatra se obavljanjem neregistrirane djelatnosti povremeno obavljanje djelatnosti za koje je posebnim zakonom isključena obveza registracije djelatnosti kod nadležnog tijela i prijava poreznim tijelima. Prekršajem se smatra i naručivanje, posredovanje i objava oglasa, odnosno nedopuštene reklame u tisku, putem televizije, radija ili drugih medija, kao i reklamih obavijesti na neki drugi način dostupnih javnosti, što je definirano člankom 7.

Fizička osoba koja učini spomenuti prekršaj bit će kažnjena novčanom kaznom od 10 000 do 30 000 kuna, dok će se kazniti iznosom od 3000 do 10 000 kuna ako je bila sudionik u takvom prekršaju, odnosno ako je isti omogućila. Novčanom kaznom od 5000 do 10 000 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 7. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona fizička osoba ako objavljuje, nudi, odnosno reklamira obavljanje djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona.

Kako biste bili sigurni koji je najpametniji potez i je li djelatnost kojom se želite baviti ilegalna, odnosno kako ju učiniti legalno, najbolje je da kontaktirate porezne savjetnike.

OZNAKE: