LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Raskorak u brojkama

Iako broj studenata pada, broj programa narastao za čak 400: potrebna je reforma

Problem stvara i loše evidentiranje stvarnog broja studenata, zbog čega razlika u evidenciji Ministarstva i Sveučilišta u Zagrebu iznosi čak 10 tisuća.

Problem stvara i loše evidentiranje stvarnog broja studenata, zbog čega razlika u evidenciji Ministarstva i Sveučilišta u Zagrebu iznosi čak 10 tisuća.

Državni tajnik Ivica Šušak, prilikom posjete Pravnom fakultetu u Rijeci, izrazio je nezadovoljstvo raskoraka studijskih programa i broja studenata, kao i lošim vođenjem evidencije u samom broju studenata.

Naime, Šušak je primijetio da je Sveučilište u Zagrebu tvrdi da ima 70 tisuća studenata, dok ih je ministarstvo evidentiralo 60 ― čak 10 tisuća manje.
― Razlika je 10 tisuća studenata, što nije malo, a takav je slučaj i s ostalim sveučilištima. Ono što nas muči je nedostatak podataka, imamo lošu evidenciju. Otvoreno mogu reći da je jedini vjerodostojni podatak u ovom trenutku koji imamo financiranje, odnosno broj zaposlenih koji primaju plaću iz državnog proračuna, dok podaci o broju studenata i ostalih elemenata visokog obrazovanja nisu vjerodostojni. Razlog tome je samo postupanje visokih učilišta kad je u pitanju evidencija studenata, korištenje alata informacijskih sustava za upravljanje koji nisu obavezni, a razlog je i u širokom tumačenju pojma autonomije sveučilištima koja daje na volju visokim učilištima hoće li ih primjenjivati ili neće ― rekao je Šušak za Novi list.
Također, ukazao je na trend povećavanja studijskih programa i akademskog osoblja, iako za to nema opravdanja: naime, broj studenata u Hrvatskoj je u padu. Kako tvrdi, u posljednjih 5 godina broj ponuđenih studijskih programa narastao je s 1400 na 1700 do 1800, a broj studenata se za to vrijeme smanjio za gotovo 15 tisuća. Ilustrativno je ponudio primjer Austrije, koja u ponudi ima 470 studijskih programa.

Osvrnuo se i na proces priznavanja inozemnih diploma, za koji smatra da je bio previše krut te da ga treba olakšati zbog manjka radne snage.
― Godišnje tisuću do 1.200 stranih visokoškolskih diploma zatraži priznavanje za pristupanje tržištu rada, a od toga je gotovo 80 posto s područja Bosne i Hercegovine. S obzirom na Lisabonsku konvenciju o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, postojeći okvir nije davao dovoljno mogućnosti Agenciji za znanost i visoko obrazovanje da utvrdi bitne razlike u kvaliteti inozemne diplome, odnosno studija i kvalifikacija koje je netko stekao. S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima enorman broj povećanja privatnih visokih učilišta, primjerice Travnik ih ima šest ili sedam, odakle se ulazi na hrvatsko tržište rada, cilj je olakšati pristup tržištu rada jer nam nedostaje radne snage, ali i zaštititi hrvatska visoka učilišta ― zaključio je Šušak.
FOTO: ZVONIMIR MATUTINOVIĆ/STUDENTSKI.HR