„Hrvatski studenti i znanstvenici moći će studirati i raditi u Ujedinjenom Kraljevstvu i nakon Brexita"
– Hrvatska ima iznimno veliki ljudski kapital i educiranu radnu snagu koja zbog loših uvjeta i mogućnosti odlazi u inozemstvo uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo. – navodi Dalgleish. Jedan su od razloga velika ulaganja, posebice u STEM područje.
– Hrvatska ima iznimno veliki ljudski kapital i educiranu radnu snagu koja zbog loših uvjeta i mogućnosti odlazi u inozemstvo uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo. – navodi Dalgleish. Jedan su od razloga velika ulaganja, posebice u STEM područje.
Radi promoviranja znanosti diljem svijeta i u svim područjima života UNESCO svake godine 10. studenog obilježava Svjetski dan znanosti za mir i razvoj. Ove godine dan je obilježen i na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u zgradi Sveučilišnih Odjela u organizaciji Studentskog kulturnog centra Rijeka i Ureda za znanost Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Počasni gost programa bio je britanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Andrew Dalgleish.
Andrew Dalgleish u svom se izlaganju osvrnuo na razvoj i ulaganje u znanost u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, objasnio je što je njegov zadatak kao britanskoga veleposlanika u Hrvatskoj, kakvi su stavovi Hrvata o Britancima i njihovu načinu života te na koji će se način odvijati međunarodne suradnje britanskih znanstvenika, njihovo financiranje projekata iz fondova Europske unije i koje su mogućnosti hrvatskih studenata i mladih znanstvenika za studiranje i karijeru u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon Brexita.
Predavanje je započeo okinuvši jedan selfie sa svim prisutnima govoreći kako se britansko veleposlanstvo može pratiti na Facebooku i Twitteru, a cilj korištenja društvenih mreža približavanje je rada veleposlanstva svim građanima. Dalgleish je rekao da je to ujedno i najbolji način za dobivanje povratne informacije i mišljenja građana. Objasnio je i zadatak bilo kojeg veleposlanika definirajući ga kao uzimanje najboljih stvari iz zemlje u kojoj se nalazi radi poboljšavanja vlastite što je, kako navodi u nastavku, vrlo teško ako stanovnici nemaju dobro mišljenje o zemlji iz koje dolazi. Njegov posao srećom nije odviše težak jer Hrvati uglavnom imaju pozitivno mišljenje o Ujedinjenom Kraljevstvu.
Dalgleish navodi da je britansko-hrvatska suradnja uspješna i pozitivna te da obje zemlje mogu štošta naučiti jedna od druge. – Hrvatska ima iznimno veliki ljudski kapital i educiranu radnu snagu koja zbog loših uvjeta i mogućnosti odlazi u inozemstvo uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo. – navodi Dalgleish. Razlozi zbog kojih odlaze u Ujedinjeno Kraljevstvo vrlo su razvijena znanost i velika ulaganja, posebice u STEM područje. U ovaj bi se primjer trebala ugledati i Hrvatska te omogućiti bolje uvjete za svoje ljude.
Istaknuo je činjenicu da su znanstvenici Ujedinjenog Kraljevstva 2013. godine imali najcitiranije radove, a 2017. godine u osam najboljih sveučilišta svijeta našla su se četiri britanska sveučilišta. No Dalgleish se upitao sljedeće: – Budući da su britanska sveučilišta iznimno internacionalna s velikim brojem stranih studenata i profesora, koliko na ovim uspjesima moramo biti zahvalni sami sebi, a koliko svim drugim zemljama koje su iznjedrile vrhunske znanstvenike koji su u potrazi za boljom poslovnom klimom otišli u inozemstvo? – Uzevši to sve u obzir, pitao se dalje: – Što će se dogoditi sa znanošću nakon Brexita? –
Odmah je dao i odgovor na svoje pitanje. Britanska vlada shvaća vrlo ozbiljno ovaj problem i u rješavanju Brexita cijelo jedno poglavlje posvećeno je znanosti i inovacijama. U budućnosti će se znanstvena suradnja i dalje odvijati, projekti će se moći financirati iz Europske unije, a hrvatski i drugi studenti i znanstvenici i dalje će moći raditi i živjeti u Ujedinjenom Kraljevstvu. – Naravno da će doći do promjena, – rekao je na kraju svog izlaganja – ali one neće utjecati na znanost, razvoj i održivost. –
Sudjelovala je i rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana-Prijić Samaržija koja se zahvalila Dalgleishu zbog dolaska i Studentskom zboru zbog organiziranja takvog programa. Program se nastavio uz različita studentska i profesorska izlaganja, a na kraju se održao i studentski znanstveni kviz gdje su se za prvo mjesto podijelile bogate nagrade.
