Hoće li europski novac proširiti studentske domove?
Hrvatska ima mogućnost popraviti sve razine školstva s više od 270 milijuna eura. Između ostalog, postoji odlična šansa za povećanje mjesta u studentskim domovima.
Hrvatska ima mogućnost popraviti sve razine školstva s više od 270 milijuna eura. Između ostalog, postoji odlična šansa za povećanje mjesta u studentskim domovima.
Od 2012. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije priprema dokumente za projekte koji će u skoroj budućnosti biti realizirani u Hrvatskoj uz novac europskih fondova. Od 2014. do 2020. godine traje novo financijsko razdoblje Europske unije u kojem i Hrvatska traži svoj dio kolača.
U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u moru projekata koje je Hrvatska isplanirala na područjima kao što su: kvaliteta života, tehnologije, zaštite okoliša, povezanost i poslovne konkurentnosti, našli su se i projekti za obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Ukupno na razvoj ovog područja otpada 3,94% sredstava ili 270 914 791 eura.
U sklopu operativnog programa planira se prilagodba svih razina obrazovanja prema tržištu rada po preporuci EU, kroz Nacionalni okvirni kurikulum. Uz to, učenici će se obrazovati o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a škole će, upravo uz pomoć novca iz strukturnih fondova, obogatiti i osuvremeniti tehnologiju u osnovnim i srednjim školama. Cilj je uvođenje stabilnog internetskog sustava u većinu škola u Hrvatskoj.
Čak 62% nezaposlenih osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, a IPA projekti vezani uz zadovoljstvo poslodavaca doveli su do zaključka da je samo 1/3 poslodavaca zadovoljna razinom kompetencije osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem. Kako bi se to promijenilo, tržište će se prilagoditi regionalnim potražnjama, pojačati tražene programe i ulagati u kvalitetnu radnu snagu sa srednjoškolskim obrazovanjem. Hrvatska će se u nadolazećim godinama fokusirati na prilagođavanju svih stupnjeva obrazovanja potrebama tržišta s ciljem brzog zapošljavanja mladih po završetku obrazovanja.
Studentska instanca
Novcem iz fondova žele se smanjiti i spolne razlike u pogledu akademskih i strukovnih odabira. Za studente, ključna je ideja o širenju studentskog smještaja. U Europi 17% studenata živi u studentskom domu, a u Hrvatskoj tek 6,69%. Svake godine u Hrvatskoj se odbije između 50% i 75% studenata koji podnesu zahtjev za smještaj, a svaki treći student je podstanar.
Manjak raspoloživog i cjenovno prilagođenog smještaja za studente utječe i na završetak visokog obrazovanja. Neke od studija o ovom problemu ističu kako 41% studenata koji su upisali fakultet, ne završavaju fakultet. EUROSTUDENT objašnjava da je razlog tomu što pola ukupnih troškova studenta otpada na stanovanje. Osobe koje žive u privatnom smještaju imaju troškove veće za 80% od osoba koje žive u studentskom domu. Mjesta nema dovoljno pa mnogi fakultet ne završavaju zbog skupog smještaja.
U narednih pet godina, cilj je povećati dostupnost domova studentima s invaliditetom i onima slabijeg novčanog statusa. Uz to, neki će se domovi obnavljati uz pomoć strukturnih fondova jer su građeni prije više od 30 godina. Čak 25% sredstava za znanost i obrazovanje namijenjeno je rekonstrukciji domova. Ovaj je operativni program usvojen 14. prosinca prošle godine, a koliko će uspješno biti proveden, pokazat će vrijeme.
