Generacija z na tržištu: kako pronaći studentski posao?
Donosimo odgovore na pitanja kako se generacija z razlikuje od starijih generacija, što obući na razgovor za posao, koja pitanja postaviti poslodavcu i mnoštvo drugih.
Donosimo odgovore na pitanja kako se generacija z razlikuje od starijih generacija, što obući na razgovor za posao, koja pitanja postaviti poslodavcu i mnoštvo drugih.
Posjetitelji su imali priliku naučiti kako napisati dobar životopis, saznati sve o financijskoj pismenosti, ali i stručnoj praksi od stručnjaka iz raznih sektora. Osim toga, Na panelu „Uhvati svoju karijeru“ posjetitelji su iz prve ruke saznali sve o zapošljavanju generacije z, osobnom iskustvu poslodavaca i slično, pod vodstvom moderatora Ivana Tominca.
Generacija z u poziciji radnika
Internet je preplavljen šaljivim memovima usporedbe generacije z i starije generacije u poslovnom okruženju. Da postoje znatne razlike između starije i mlađe generacije, složili su se i panelisti, ali te razlike nisu ujedno loše.
„Mlađa generacija je puno fleksibilnija u odnosu na stariju, navikli su raditi s raznim alatima, kad treba pronalaziti neka rješenja, shvatili su da ne postoji samo jedno rješenje, što je jedna od jako dobrih karakteristika.“ – istaknuo je Hrvoje Bukovski iz Transcoma.
Da su mladi snalažljivi i željni znanja, složio se i Ivan Bartak, stručni suradnik u Odjelu za aktuarske poslove tvrtki GRAWE.
„Mislim da svi možemo od svake generacije nešto naučiti, drago mi je da možemo raditi i sa starijima i mlađima. No, mladima je potrebno objasniti što stoji iza nekih stvari i dati im puno više „inside“ informacija o poslu, na primjer, stariju generaciju ne zanima toliko toga, oni žele odraditi svoje i otići doma u 17. Kod mlađih se baš osjeti da žele napredovati.“ – rekao je.
Nerijetko se pripadnicima generacije z pripisuje nestrpljivost, a kako pristupiti tome objasnila je Dora Ivić iz Kauflanda Hrvatska, koja u svom timu ima tri kolegice koje pripadaju generaciji z.
„Mislim da je ključ u individualnom pristupu. Potrebno je zaista ljudima pružiti okruženje u organizaciji s individualnim pristupom, pokušati upoznati ljude i ponuditi im priliku za napredovanje, potrebno je vidjeti što njih motivira, ne mora to nužno biti samo za generaciju z, volim izbjegavati generalizaciju.“ – ispričala je.
Kako treba izgledati na razgovoru za posao?
Osim što je generacija z poznata po snalažljivosti i bliskoj povezanosti s tehnologijom, prati je i specifičan modni izričaj – famozni bucket hat, visoke čarape, široke i poderane traperice. No, takva modna kombinacija ne prolazi na razgovoru za posao.
Ako se prijavljujete za poziciju na kojoj ćete blisko surađivati s klijentima, onda obratite pozornost što ćete obući na razgovor za posao – to bi vam savjetovao Neven Stubić, Senior Talent Acquisition Partner iz Coca Cole HBCAdria.
„Coca Cola je tvrtka koja je možda malo više casual, ako je tu neki smartbusiness, na primjer, imate sako, košulja, po ljeti polo majica – ne želimo da ljudi umru od vrućine ispred nas“, našalio se Stubić i nadodao da je važno ostaviti dojam da držite do sebe, pogotovo ako se prijavljujete za posao prodajnog predstavnika ili slično jer ćete kasnije biti pred drugim ljudima, a za takvu poziciju je potrebno znati kako se prezentirati.
Da je prvi dojam izuzetno važan, složio se i Hrvoje Bukovski, ali za njega to predstavlja i neki oblik poštovanja.
„Mi u Transcomu nemamo dress code, također smo malo više casual, ali kada mi netko dođe na razgovor za posao volim vidjeti da se sredio jer time pokazuje da mu je stalo do tog posla, do te pozicije, pokazuje neko poštovanje. Prvi dojam je izrazito bitan, posebno za pozicije na kojima ste u izravnom doticaju s klijentima.“ – razjasnio je.
Što treba tražiti od poslodavca?
Osim što studenti na razgovoru za posao trebaju ispuniti određena očekivanja, ne treba zaboraviti da su i poslodavci oni koji moraju zadovoljiti neke kriterije, Na razgovoru za posao, studenti nerijetko zaborave postaviti pitanja i očekivanja, stoga su im panelisti udijelili nekoliko savjeta iz vlastitog iskustva.
„Ja bih tražio perspektivu, sigurno radno mjesto, mogućnost za napretkom i poslodavca kod kojeg ću moći naučiti još vještina, mjesto na kojem ću moći raditi i na sebi i na svom osobnom razvoju“ – rekao Bukovski.
„Rekla bih da treba tražiti, ali i davati, nekako uzajamno. Međutim, tražila bih prilike da pokažem da mogu, a uz to dolazi i hijerarhijsko napredovanje. Također, tražila bih poštovanje i dobru atmosferu“, naglasila je Ivić.
Nešto drugačiji pogled na to pitanje, imao je Neven Stubić.
„Ja obično ne volim teoriju, postavio bih konkretno pitanje: „Možete li mi ispričati par primjera ljudi unutar tvrtke koji su napredovali ili mijenjali funkcije?“ I dan danas postavim pitanje: „Po čemu vi vrednujete moj posao, koji su vam zapravo ciljevi, što je vama najbitnije za nekog novog zaposlenika?“ – objasnio je.
Jednom kad pronađete studentski posao i poslodavca koji vam odgovara, kako prepoznati je li to vaš poziv, odnosno posao kojim se želite baviti ostatak karijere? Odgovor na to pitanje dala nam je Dora Ivić, koja je u Kauflandu još od svojih studentskih dana.
„Ne znam jesam li to baš svjesno znala, to se samo nekako dogodilo. Jako sam se pronašla u Kauflandu, u ljudskim potencijalima tako da sam od samog početka imala dosta energije, motivacije, želje za nešto više, a i stalno su mi se otvarale nove prilike. Nekako sam se već u prvoj godini tamo osjećala kao doma. Nikad to nije bilo na nekoj svjesnoj razini, ali i dan danas živim neke naše vrijednosti, načela.“ – ispričala je te se našalila da čak i kupuje u Kauflandu.
Savjetovala je studentima, ali i drugima koji su u potrazi za poslom ili su se tek zaposlili, neka izbjegavaju izjavu: „Ovo nije moj posao“ jer kako kaže, upravo kada date malo više, dođete na višu razinu.
Stubić je nadodao da takvim pristupom radimo na jačanju međuljudskih odnosa.
„Netko će vam vratiti tu uslugu, a i nikad ne znate kad će vam zatrebati, treba biti otvoren“, poručio je.
