Fuchs očekuje bolje rezultate na državnoj maturi, za koju tvrdi da učenicima ne trebaju instrukcije

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs nedavno je bio gost emisije Hrvatskog radija A sada Vlada, gdje je razgovarao o aktualnim temama vezanim uz obrazovanje u Hrvatskoj, prenosi HRT.

Ministar je istaknuo problem upisa u srednje škole, posebno u određenim školama i gimnazijama u Zagreb. Naveo je da je ove godine osam zagrebačkih gimnazija uvelo prijemni ispit. 
 

„Jedan prijemni ispit koji se piše u jednoj školi vrijedi kao rezultat za svih tih osam škola. Takav jedan pristup, gdje se dobiva i dodatan broj bodova na uspjeh na tom prijemnom ispitu, omogućava i onima koji nisu baš superodlikaši da pokažu znanje na prijemnom ispitu i da jednako tako upišu eventualno i s četvorkama željene gimnazije.”, rekao je.

Komentirao je i koliko će situacija s padom broja superodlikaša olakšati upise i smanjiti pritisak učenicima.
 

„Naglašavao sam taj problem upisa u srednje škole gdje se stvara ovakva vrlo napeta situacija u određenom broju škola i gimnazija, i to u prvom redu u Zagrebu. Govorimo ovdje o desetak srednjih škola, dok u ostalim dijelovima Hrvatske nemate taj fenomen i takve velike pritiske, i to je bio jedan od razloga zašto smo dozvolili onim školama koje misle da imaju takav pritisak da uvedu svojevrsni prijemni ispit.”, napomenuo je.

Često se događa da odlikaši iz osnovne škole upišu željene srednje škole, ali se suoče s problemima jer njihovo znanje nije na potrebnoj razini za uspješno praćenje nastave. To često dovodi do poteškoća, stresa, a često i do potrebe za stručnom pomoći.
 

„Bilo je mnogo situacija da imamo nekog odlikaša na papiru iz osnovne škole, upiše se u neku od tih željenih, traženih, „elitnih” škola i onda tu nastanu muke, veliki problemi ili jednostavno znanje s kojim je došao iz osnovne škole nije na toj razini da može uspješno pratiti nastavu u takvoj srednjoj školi i dođemo u jedan zatvoreni krug. Mnogi završavaju kod psihologa, kod psihijatara, neki i na ozbiljnim tretmanima i terapijama.”, kazao je.

Matura nije zamišljena na način da učenici moraju pohađati instrukcije 

Jedna od glavnih tema bila je državna matura koja je započela jučer. Ministar je izrazio uvjerenje da će matura proći bez problema te da se očekuju rezultati na razini prošlogodišnjih, ili možda čak i bolji rezultati od strane maturanata.
 

„Očekujem rezultate sigurno ne lošije nego prošle godine, a ja se nadam da će nas, bilo bi dobro da nas iznenade maturanti s još boljim rezultatima.”, izjavio je.

Naglasio je i da državna matura nije zamišljena tako da učenici nužno moraju uzimati dodatne instrukcije te da je cilj omogućiti svim učenicima da dodatno utvrde gradivo koje im možda nedostaje za uspješno polaganje ispita državne mature.
 

„Matura nije zamišljena da učenici nužno moraju imati dodatne instrukcije, ali s obzirom na to da je prije više godina krenuo taj trend dodatnih instrukcija i da su roditelji plaćali instrukcije, upravo zato je i država, Vlada, Ministarstvo napravilo to da se dodatno, pojačano radi s maturantima u samim školama kako bi svi imali mogućnost da još utvrde gradivo koje im eventualno nedostaje za polaganje ispita državne mature.”, napomenuo je.

Postoji li mogućnost da nacionalni ispiti u budućnosti postanu svojevrsna "mala matura"?

Ministar Fuchs naglasio je važnost nacionalnih ispita te njihovu ulogu u ocjenjivanju rada učitelja i škola. Rezultati tih ispita pružaju uvid u stanje obrazovnog sustava te će se na temelju njih donositi dodatne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja u osnovnim školama. U vezi s upisom u srednje škole, ministar je istaknuo problem pada broja superodlikaša te najavio mogućnost da nacionalni ispiti u budućnosti postanu svojevrsna „mala matura”. No, naglasio je da ovo nije trenutno planirano te da će se o tome raspravljati u budućnosti.
 

„To nije zamišljeno u ovoj fazi tako. To bi se, naravno, moglo koristiti tako ili pristupiti tome.  Ako pitate ljude i nastavnike, mislim da veći dio misli da ne treba, ali svakako jedan značajan dio misli da bi se ti rezultati nacionalnih ispita mogli koristiti u nekakvom obliku male mature.”, rekao je Fuchs.

Prisjetimo se, nedavno su objavljeni rezultatinacionalnih ispita koje su pisali osnovnoškolci četvrtih i osmih razreda. Četvrtašima bolje idu matematika te priroda i društvo od hrvatskog, dok je osmašima kemija bila najlakša, a fizika najteža. Međutim, primjećuje se razlika između ocjena koje su učenici dobili u školi i rezultata nacionalnih ispita.
 

„To je upravo to što sam rekao, da se vidi je li relevantnost ocjene koju učenik ima zaključenu u školama, je li ona zaista odgovara njegovom znanju. Od uvođenja nacionalnih ispita može se primijetiti zadnjih godina, pa i prošle, a i ove godine, trend pada superodlikaša u našim školama, što je objektivni pokazatelj usvojenog znanja učenika.”, rekao je.

Najveće ulaganje u obrazovanje, najavljeno je kao monumentalni projekt gradnje škola, sportskih dvorana i terena, vrijedan čak milijardu i 120 milijuna eura. Fuchs je istaknuo da je ovo najznačajnije ulaganje u obrazovni sustav od postanka Hrvatske. Projekt obuhvaća sve, od vrtića pa do visokog školstva, s ukupno osiguranih oko 3 milijarde eura, od kojih se pola milijarde usmjerava prema vrtićima. Glavni fokus ovog dijela projekta je izgradnja i proširenje osnovnih škola kako bi sve škole prešle na jednosmjensku nastavu.

Uključeno je i osiguranje sportskih dvorana u svim školama, kao i dodatne izgradnje gdje je to potrebno. Projektom je obuhvaćeno čak 1030 školskih objekata, uključujući i dvorane, pri čemu je planirano izgraditi 375 novih školskih dvorana. Ministar je izrazio nadu da će sve škole preći na jednosmjenski sustav do 2027. ili 2028. godine, no istaknuo je da ovo ovisi o raznim faktorima poput postupka objave natječaja i izbora izvođača.
 

„Sve škole bi trebale prijeći u jednu smjenu 2027., 2028. Ja se duboko nadam i vjerujem da će se to sve skupa stići napraviti, ali naravno ne mogu garantirati jer to ovisi i o nekim drugim faktorima, samom postupku objave natječaja, biranju izvođača, samih izvođača itd. Ali bitno je da svi ti projekti krenu, pa ako baš ne bude sve gotovo 2027./28. bit će 2028./29.”, istaknuo je.

 

Ministarstvo želi povećati broj učenika koji upisuju gimnazijske programe

U hrvatskom obrazovnom sustavu trenutno postoji specifična situacija koja se razlikuje od većine zemalja Europske unije. Naime, čak 70% učenika koji završe osnovno obrazovanje upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja, dok samo 30% učenika nastavlja školovanje u gimnazijama. Od onih koji završe gimnaziju, većina redovito nastavlja studij, dok gotovo polovica učenika iz strukovnih škola također nastoji nastaviti svoje obrazovanje. Međutim, kasnije tijekom studija, učenici iz strukovnih škola često pokazuju određene manjkavosti u općem obrazovanju.
 

"Nekih strukovnih zanimanja ima viška na tržištu rada i oni vrlo teško nalaze posao, a to je u prvom redu dio strukture koji se odnosi na ekonomske ili trgovačke programe u tim strukovnim školama. Takve ekonomsko-trgovačke programe upisuju dobrim dijelom djeca s vrlo dobrim i solidnim ocjenama iz osnovnih škola i bez ikakvog problema bi mogla upisivati gimnazijske programe i nastaviti studirati.", istaknuo je.

Ministar smatra da je šteta što ta djeca ne dobiju šire znanje koje nudi gimnazijski program, što bi im omogućilo lakše praćenje nastave na visokim školama.
 

"Šteta je da ne dobiju nešto drugačije znanje koje nudi gimnazijski program i onda nastave studirati. I tu ćemo smanjivanjem tih programa utjecati na to da se djeca više upisuju u gimnazijske programe.", naglasio je Fuchs.

Fuchs je naglasio da se Ministarstvo trudi povećati broj učenika koji upisuju gimnazijske programe za barem 5%. Za izgradnju, dogradnju i opremanje gimnazijskih objekata osigurano je više od 75 milijuna eura, no istaknuo je kako upis u škole 
 

"Tu se može i treba djelovati, ali samo izgraditi zgradu pa reći sad se upisujte neće rezultirati povećanjem.", izjavio je.